BiHCijene u našoj zemlji rastu brže nego u zemljama EU

Cijene u našoj zemlji rastu brže nego u zemljama EU

Ni s aktualnim poskupljenjima nismo se snašli. Na sceni već nove projekcije rasta na globalnom nivou. Krajem prošle godine zahvatio nas je talas poskupljenja osnovnih životnih namirnica. Krenulo je od brašna, kafe, nafte i naftnih derivatra. Danas su to i sve ostale stvari. A meso je u našoj zemlji postalo luksuz.

Rast cijena hrane u svijetu u martu je dostigao do sada nezabilježen nivo. I tu nije kraj. Do kraja godine na globalnom nivou rast će cijene od masti i ulja, voća i povrća pa do slatkiša. Cijene žitarica svakodnevno rastu, a do kraja godine poskupjet će za još četri posto.

Svjetske cijene na domaćem tržištu. Vrhunac skoka cijena džep građana je već doživio. Tako, naprimjer, cijena piletine u Bosni i Hercegovini, za razliku od prošlogodišnjih 8,50 KM, ovih dana dostigla je cijenu i do 15 KM po kilogramu. Da bismo lakše shvatili zašto je ovaj novac nedovoljan, najjednostavnije je da koristimo brojler-proizvodnju kao primjer. Prema podacima Udruženja peradara FBiH na godišnjem nivou za brojlersku proizvodnju predviđena izdvajanja resornog ministarstva za ovu granu privrede su većim dijelom raspoređena u ovaj oblik peradarstva, čak milion maraka. Dvadeset miliona brojler-pilića se proizvede na godišnjem nivou u Federaciji. Predviđeni novac je nedovoljan i morao bi biti udvostručen da bi se ispoštovala programska dimenzija od deset feninga po kljunu. No, uzimajući u obzir trend rasta cijena žitarica, cijena stočne hrane će narasti, što će poskupjeti proizvodnju za više od 5 feninga po kljunu.

Nije bijelo meso jedino poskupjelo. Primjera radi, kilogram junetine prije samo nekoliko mjeseci bio je oko 9 KM, a sada je 13 KM i više. Kilogram teletine mogao se kupiti za 18 KM. Sada izdvajamo i 24 KM. Ono što još više zabrinjava jesu najave da se na ovome neće stati i da će cijene nastaviti divljati. Osim potrošača, zabrinuti su i proizvođači, farmeri.

Zabrinjava činjenica da cijene u našoj zemlji rastu brže nego što je to slučaj u zemljama Evropske unije. Istovremeno, prosječna plaća u zemljama EU veća je za 250% od prosječne plaće u BiH. Kako onda preživjeti?

Visoko.co.ba/federalna.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE