NaslovnicaPitamo LokalnoCijene rastu,...

Cijene rastu, a plaće ostaju iste: Građani sa zebnjom dočekuju jesen i nova poskupljenja

Od početka pandemije koronavirusa u Bosni i Hercegovini i na globalnom nivou, među građanima naše države postoji velika bojazan od enormnog rasta cijena svih proizvoda na tržištu, posebno osnovnih životnih namirnica. Da ta bojazan nije neopravdana pokazuju i brojna poskupljenja u posljednjih nekoliko mjeseci, koja su dodatni udar na ionako prenapregnute budžete bh. porodica.

U istraživanju koje je proveo portal Visoko.co.ba, svi učesnici istaknuli su kako su u proteklom periodu registrirali porast cijena proizvoda, te je čak gotovo 48 posto ispitanika istaknulo da je riječ o drastičnim poskupljenjima.

Foto: Visoko.co.ba

Ono što građane najviše zabrinjava jeste poskupljenje osnovnih namirnica i proizvoda. To su upravo i proizvodi koje najčešće kupuju, a naši ispitanici su istaknuli četiri vrste proizvoda koje najčešće kupuju:

1. Osnovne životne namirnice – 91,304%
Brašno, hljeb, šećer, tjestenine, meso, so, ulje, mlijeko…

2. Osnovne higijenske potrepštine – 78,261%
Toaletni papir, sapun, pasta za zube, deterdžent, pelene, higijenski ulošci…

3. Voće i povrće – 73,913%
Sve vrste voća i povrća…

4. Tečna naftna goriva – 65,217%
Dizel, benzin…

“Desetak zadnjih godina mi imamo fenomen plivajućeg poskupljenja. Dakle, osnovni proizvodi poskupljuju na mjesečnoj bazi pomalo, da bi na kraju godine to ipak ispalo značajno. Mi uvozimo oko 80 posto hrane koju konzumiramo i tu je osnovni dio problema. BiH se ne bavi proizvodnjom, a ako to ne radite jasno je da ne kontrolirate tržište. Nama se to dešava posljednjih dugi niz godina i stvari dolaze na naplatu. Nema puno porodica koje imaju primanja za jednu potrošačku korpu. Sa ekonomske strane to je blago rečeno katastrofa, jer u tom slučaju velika većina porodica se ili zadužuje ili se odriču normalnih stvari i potreba, što je rastući trend i što je mnogo pogubnije. Jer vi kada se zadužujete, dug će vratiti, ali kada se odričete, vrijeme i te neostvarene potrebe u tom momentu ne možete vratiti. Prvobitne ljudske zajednice su kao prvu stvar na umu imale prehranu svojih članova, a BiH to nema i jasno je da je na sceni jedna promašena, pogubna i jalova politika”, kazao je za naš portal Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara.

Dodatno zabrinjavajuća okolnost ogleda se u tome što sva ova poskupljenja u našoj državi ne prati i rast plaća i penzija, kao osnovnih izvora prihoda bh. porodica. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku prosječna neto plata za juni 2021. godine u našoj državi iznosila je 999 KM.

Foto: Visoko.co.ba

S druge strane, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za juli ove godine iznosila je 2.070,79 KM i za 27,45 KM je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec. Potrošačka korpa podrazumijeva minimalne troškove života četveročlane porodice, koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

U praktičnom smislu kazano, ukoliko uzmemo za primjer da su jednoj porodici zaposlene obje odrasle osobe, vrlo lako ćemo izračunati da će im, uz prosječne plaće, svakog mjeseca nedostajati minimalno 72,79 KM, kako bi zadovoljili osnovne potrebe. No, situacija na terenu je i mnogo teža, budući da je stopa nezaposlenosti izuzetno visoka, te da mnogi radnici primaju minimalnu plaću, koja prema procjenama struke iznosi 550 KM.

Marin Bago

“Prosječna plaća po statistici je zapravo statistička sredina. Mnogo ljudi koji rade u realnom sektoru su dobili otkaze, a u javnom nije niko i jednostavno na taj način ta prosječna plaća raste. Ali to nije realno, to nema u praksi. To je varka na koju ne trebamo nasjedati, jer plaća u realnom sektoru je mnogo manja. Plaće neće rasti bez proizvodnje, potrošačka korpa će pomalo stalno rasti i to tržište će biti nestabilno. Ako nemate plana, ako nemate proizvodnju vi ćete biti usko ograničeni na trgovce koji gledaju zaradu. Građanima BiH je ostalo jedino da se prehrane i da imaju za lijekove, a tu se dižu cijene jer se to jedino troši. Teoretski nama bi trebalo biti jako lijepo, jer nas prema najoptimističnijim prognozama u BiH ima 2,7 miliona KM i raspolažemo sa svim mogućim resursima jedne zemlje. Mi ne bismo teoretski trebali imati ikakvih problema, niti nezaposlenih. Međutim, politika u BiH nije politika dobre volje i razvoja”, zaključio je Bago.

Takve zaključke izvukli smo i iz odgovora učesnika u našem istraživanju, od kojih je čak 73,9 posto zaposlenih, dok ostatak od 26,1 posto čine nezaposleni, penzioneri i studenti, a koji su istanuli kako plaće i penzije u FBiH nisu dovoljno visoke i kako je podhitno potrebno povećanje primanja. Također jednoglasno, svi ispitanici su istaknuli kako poskupljenja proizvoda nisu opravdana i kako ne prate rast plaća u FBiH.

 

*Sadržaj nastao u okviru projekta Media for All

 

Visoko.co.ba/Redakcija

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.