CIA i MI6: Ne potcjenjivati Putina, a s Kinom razvijati dobre odnose

Šef CIA William Burns i čelnik britanske obavještajne službe Richard Moore su izašli iz uobičajene tajnosti djelovanja svojih službi jasno želeći da stave do znanja da je za vrijednosti i interese liberalne demokratije Zapada sada, u promijenjenom svijetu, od presudne važnosti da se izbore s pokušajem Rusije da zavlada bar dijelom Ukrajine i da se sučelje s glavnom prijetnjom – Kinom.

Kina je u velikom ekonomskom, tehnološkom i vojnom usponu i želi da po svome preuredi svjetski poredak, kažu Burns i Moore koji je prvi put progovorio u javnosti, dajući intervju briselskom portalu “Politico”.

Burns je u izlaganju diplomatsko-obavještajnoj eliti u britanskom institutu Ditchley istakao veliku važnost tijesne saradnje CIA i MI6 i naglasio da je “doba poslije hladnog rata potpuno okončano” i rekao da oni sada zajedno sa svojim saveznicima i partnerima treba da budućim pokoljenjima zajamče “svijet koji će biti slobodan, otvoren, bezbjedan i svijet boljitka”.

“Uspjeh u tome zavisi od toga kako ćemo se izboriti s tri izazova…prvi je strategijsko suparništvo s ambicioznom i rastućom Kinom, kao i Rusijom koja nas stalno podsjeća na to da sile koje gube moć mogu biti razorne baš kao i one u usponu”, predočio je šef CIA.

“Drugi izazov su”, navodi Burns, “nevolje bez pasoša, poput klimatskih kriza i svjetskih pandemija, koje su mimo dosega bilo koje zemlje i postaju sve zaoštrenije i od važnosti po život i opstanak”.

Slično viđenje stanja i problema svijeta je dao i Moore, a obojica upozoravaju da je takođe veliki treći izazov svijetu “tehnološka revolucija koja mijenja naš način života, rada, borbe i konkurencije” i ukazuju posebno na velike nedoumice i strepnje od nekontrolisane primene vještačke inteligencije.

“A to sobom nosi takve mogućnosti i opasnosti kakve još nismo dojmili”, ukazao je Burns, naglašavajući da tri izazova sobom nose i sukobe, kao i neminovnost svjetske saradnje, ali i veliko suparništvo u ovladavanju tehnološkom revolucijom.

Čelnik MI6 i šef CIA su saglasni da je “neposredni i najžešći geopolitički izazov po međunarodni poredak invazija Vladimira Putina na Ukrajinu”.

Moore kaže da nedoumice oko zasad malo uspješne ukrajinske kontraofanzive protiv ruskih snaga i strah od ruskog protivnapada treba razumjeti i tako da je “to težak poduhvat i ukrajinski zvaničnici i vojnici ne uzmiču…a Rusi su postavili odbranu koju je jako teško slomiti”.

Moore tu dopušta i mogućnost mirovnih pregovora, kaže da “niko ne želi da ponizi Putina i veliki ruski narod…većina sukoba se i završava pregovorima, ali o tome treba da odluči Ukrajina, a ne mi”. On ponavlja da je stav zapadnih saveznika i pomagača Ukrajine to da Kijev ipak pregovara s položaja snage.

Burns, koji je bio i američki ambasador u Moskvi, ističe da je “preko dvije decenije proveo pokušavajući da razumije i suprotstavi se zapaljivoj smjesi osjećanja nepravde, ambicije i nesigurnosti koju je u sebi nosio Putin”.

“Ali sam izvukao i pouku”, kazao je on, “da se ne smije potcijeniti Putinova opsjednutost da kontroliše Ukrajinu jer je smatrao da bez toga Rusija ne može biti velika sila, a on veliki ruski vođa”.

Šef CIA podvlači da su “Ukrajinci pokazali da neće uzmaći, isto kao i mi svi koji podržavamo Ukrajinu”.

Burnsov zaključak je da se “Putinov rat već pretvorio u strategijski neuspjeh Rusije, njena vojna slabost je izašla na vidjelo, privreda je za duge godine urušena, budućnost joj je da bude mlađi partner i ekonomska kolonija Kine…NATO je postao još snažniji”.

Šef CIA smatra da su na to ukazali i pobuna paravojne formacije “Wagner ” i “razjedajući učinak Putinovog rata na njegovo društvo i njegov režim”.

Čelnici američke i britanske obavještajne službe su saglasni da je za Zapad od Rusije daleko veći izazov Kina “koja je jedina zemlja koja želi da preoblikuje međunarodni poredak i da istovremeno uveća ekonomsku, diplomatsku, vojnu i tehnološku moć”.

Preobražaj Kine u posljednjih pet decenija je za divljenje, kažu Burns i Moore, ali smatraju da je velika vlast koju je stekao predsjednik Xi Jinping “umjesto da je iskoristi da osnaži međunarodni poredak koji je omogućio preobražaj Kine, sada usmjerena na to da ga preuredi”.

Burns zaključuje i da je “nemoguće da se oglušimo o činjenicu da u ovom novom dobu naše suparništvo izrasta na temelju ekonomske međuzavisnosti i trgovinskih veza”.

Šef CIA smatra da je to dovelo i do “strategijskih zavisnosti, kritične ranjivosti i ozbiljnih opasnosti po našu bezbjednost i napredak …ali bi bilo ludo razbiti veze s ekonomijom kakva je Kina, već moramo osjetno smanjiti opasnosti, obezbijediti lance snabdijevanja, zaštiti naš tehnološki razvoj i ulagati u industrijske kapacitete”.

Visoko.ba/federalna.ba/Beta