Kao ambasador, boravio je u Makedoniji, Poljskoj, Južnoj Koreji i Iraku. Učestvovao je u Dejtonskim mirovnim pregovorima, radio je kao posebni izaslanik SAD-a za Kosovo i bio je ključni pregovarač SAD-a sa Sjevernom Korejom u periodu od 2005. do 2009. godine.
Jedan od najiskusnijih američkih diplomata iz državne službe se povukao 2010. godine, a svoje memoare objavio je u knjizi “Izvidnica: Život na linijama fronta američke diplomatije“. Trenutno radi kao dekan Korbel škole međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Denveru.
U ekskluzivnom razgovoru za Faktor, Hill se prisjeća nekih ključnih trenutaka njegove diplomatske karijere, te nudi svoje viđenje ključnih geopolitičkih izazova s kojima se svijet danas suočava.
Uspjeh SAD-a u BiH i Kosovu
Na početku razgovora, Hill kaže da su najveći uspjesi američke diplomatije na Balkanu zaustavljanje rata u BiH te nezavisnost Kosova.
– Mislim da je većina uspjeha SAD-a na Balkanu bila polovična, ali zaustavljanje rata u Bosni i Hercegovini je bilo važno, iako mnogi problemi i dalje postoje. Također, autonomija Kosova koja je vodila nezavisnosti također je veliki uspjeh. I dodao bih da je činjenica da je Makedonija ostala izvan ratnih sukoba u Jugoslaviji također značajan uspjeh – navodi on.
Tokom pregovora u Daytonu 1995. godine o okončanju ratnih sukoba u našoj zemlji, Hill je bio jedan od članova američke delegacije. Na upit da li bi neke stvari u tom periodu uradio drugačije da je imao informacije koje sada ima, kaže da gledanje u prošlost uvijek navodi na razmišljanje.
– Rekao bih da je jedan od problema Dejtonskog sporazuma pretjerano uvjerenje međunarodne zajednice da može kontrolirati sve u BiH, te možda pretjerano patronizirajući odnos. Rezultat toga je pojava političara u zemlji koji nisu preuzeli dovoljno odgovornosti za sudbinu države – tvrdi on.
Kao drugi važan faktor on ističe činjenicu da Dejtonski sporazum nikad nije napravljen s ciljem da se ne može promijeniti, već da se ne može mijenjati jednostrano, jer je to dokument i sporazum zasnovan na konsenzusu.
– Posmatrano u retrospektivi, možda su mogli biti kreirani mehanizmi koji bi mogli razrješavati političare koji opstruiraju ne samo slovo već i duh Dejtona. Imajući sve to u vidu, ipak moramo biti svjesni činjenice da je to bio jedan brutalan rat i da je prvi moralni princip bio da se rat zaustavi i da se ne dozvoli njegov nastavak – stav je bivšeg ambasadora Hilla.
Kažnjavanje političara
Pomno prati i politička dešavanja na području Zapadnog Balkana, i ističe da kažnjavanje političara iz RS-a koji su organizirali nelegalni referendum u manjem bh. entitetu ipak predstavlja osjetljivo pitanje.
– Preferiram da ih kazne glasači. Ali primjetno je da političko rukovodstvo Srba u BiH u proteklim godinama konstantno krši duh Dejtona i pokušava iskoristiti taj sporazum da izgradi zasebnu državu. Smatram ironičnim da su održali referendum, jer je upravo referendum u BiH iz 1992. nešto čemu su se oni protivili – stav je Hilla.
Nedavna dešavanja u BiH za njega su dokaz da je potrebno zadržati uključenost međunarodne zajednice u BiH.
– Postoji potreba za liderstvom SAD-a, i volio bih vidjeti još snažniju ulogu SAD-a u tom pravcu nego što je to sada slučaj. Ali, za političke krize ne krivim Dejtonski mirovni sporazum, već političko rukovodstvo Srba u BiH – kazao je Hill.
Analizirajući političku situaciju regije Zapadnog Balkana, on tvrdi da u ovom dijelu Evrope postoji tendencija političke klase da ih više interesira vlastito blagostanje nego napredak naroda. Navodi da političari svojim potezima riskiraju kreiranje trajne podjele i jaza između sebe i građana, te da će podrivajući demokratske struture na kraju potkopati sami sebe.
Hill je poznat i kao kritičar trenutne politike Rusije predvođene predsjednikom Vladimirom Putinom. Rusija 1990-ih je, iako oprezna u odnosima sa SAD-om i zapadnoevropskim zemljama, bila spremna na saradnju, navodi Hill.
– Sada imate osjećaj da Rusija nije zainteresirana za saradnju i to je zabrinjavajuće, posebno jer djelovanje te zemlje nije od pomoći, posebno BiH i Kosovu. Napori Rusije da kreira posebne bilateralne veze sa Srbijom ili bilo gdje drugo su zabrinjavajući, jer to ponašanje nije odgovorno kao što je bilo u prošlosti – kazao je Hill.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.