Koliko nam je nakon Samita Brdo-Brijuni blizu Evropska unija? Ako se vodimo usvojenim zaključkom – dostižna do kraja godine. Bar kandidatski status. A ako gledamo domaću zadaću, jednako daleko koliko je bila i prija Samita. Jedino što nas od Evropske unije nije dodatno udaljilo jeste odbačena deklaracija koja je sadržavala termin legitimno predstavljanje.
Iako su predsjednici Hrvatske i Srbije bili za usvajanje deklaracije u kojoj se važnost daje legitimnom predstavljanju, ona je povučena jer, kako objašnjavaju Šefik Džaferović i Željko Komšić, ali i analitičari, njeno usvajanje sa tim terminom bio bi korak nazad, koji se kosi sa presudama Evropskog suda za ljudska prava.
“Ona nije trebala nikako biti usvojena sa tim terminom. Mislim da je ovo pobjeda evropske Bosne i Hercegovine, koja ide u Evropu – u skladu sa onim što piše u 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, evropske Bosne i Hercegovine koja treba da ide u skladu sa onim što piše u presudama iz Strazbura”, kaže Denis Čarkadžić, istraživač portala Istinomjer.ba.
Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost, ističe kako su od ranije poznate Džaferovićeve i Komšićeve pozicije o tom pitanju te da se nije moglo očekivati, pogotovo u trenutku kada se izbori u Bosni i Hercegovini bliže, da će rezultat u tom smislu biti drugačiji.
Tako, umjesto deklaracije sa Brda kod Kranja – zaključci. Među njima i onaj da Bosna i Hercegovina treba dobiti kandidatski status u Evropskoj uniji do kraja godine, bez obzira na to što ključne uvjete i takozvane evropske zakone domaći političari još nisu ispunili, odnosno usvojili. Pojedini smatraju da bi takva odluka iz Brisela pogoršala stanje ukoliko bude donesena prije izbora.
“Ja sam apsolutno protiv toga da dobijemo kandidatski status prije izbora. Prvo, nismo ga zaslužili, a druga stvar što bi takva jedna odluka Brisela dala vjetar u leđa retrogradnim snagama, prije svega HDZ-u i SNSD-u, koji je, potpuno je jasno, ove 4 godine blokirao procese usvajanja zakona iz 14 prioriteta. Kandidatski status bi se mogao ili trebao razmatrati tek nakon izbora, on bi u kontekstu Ukrajine i svega što se dešava možda donekle odgovarao Bosni i Hercegovini”, dodaje Čarkadžić.
Drugi, pak, kažu da zemlje koje zagovaraju dodjelu kandidatskog statusa našoj zemlji razloge za to ne pronalaze u političarima, već građanima žele dati nadu.
Ćerimagić pojašnjava kako se radi o želji da se pošalje politička poruka Evropske unije građanima Bosne i Hercegovine da mjesto u Evropskoj uniji za našu zemlju još postoji. S druge strane je potreba, nastavlja on, da se iznivelišu dva aspekta – Ukrajini i Moldaviji za manje od 4 mjeseca može proći proces od zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji do kandidatskog statusa, Bosna i Hercegovina je u tom procesu još od 2009. godine.
Mjesto postoji, ali na putu ka njemu kočnica su već godinama oni koji nisu ispunili uvjete. Ćerimagić kaže da bi dodjela kandidatskog statusa bila zamah ka potrebnim promjenama politike u BiH, ali i politike Evropske unije prema našoj zemlji. Ipak, Čarkadžić misli da bi preuranjena dodjela dala vjetar u leđa retrogradnim politikama. No, dok nas vjetar ne odnese do kandidatskog statusa, prognoze onoga “šta bi bilo kad bi bilo” različite su. Svima je, kako kažu, zajednička želja za članstvom, ali je rad na tome sveden, izgleda, na čekanje i nadanje.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.