Vijest koja bi trebala više da nas zabrine od zapaljene retorike podjela je da je više od stotinu ljekara s područja Federacije Bosne i Hercegovine samo u 2022. godini zatražilo ispis iz Ljekarske komore radi odlaska u inostranstvo. Tačnih podataka za 2023. godinu još nema, ali već se može naslutiti da se negativan trend nastavio.
U većini slučajeva kao razlog odlaska je to što ljekari više ne vide perspektivu u Bosni i Hercegovini. Mlađi se trude otići odmah po završetku studija, a u posljednje vrijeme odlaze i stariji ljekari specijalisti. Inače, u Bosni i Hercegovini su ljekari među onima koji najviše zarađuju, izuzmemo li političare i funkcionere, no nisu finansije ono što ih tjera.
Nakon što je shvatio da se u Evropi samo šest doktora bavi krvnim sudovima na mozgu, Adnan Mujanović je odlučio da bude sedmi. U Bosni i Hercegovini nije imao priliku usavršavati se na ovom polju, no u Švicarskoj je doktorirao uz punu stipendiju. Kada uporedi zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine i Švicarske, kaže da je u našoj zemlji najveća mana nedostatak strateškog okvira rada.
“Možemo vidjeti da u Švicarskoj, zahvaljujući postojanju strateškog okvira rada i različitih smjernica, rad je dosta olakšan – ne samo ljekarima i zdravstvenom osoblju nego i samim pacijentima jer svi uključeni u ovaj proces znaju u svakom trenutku koji je naredni korak koji pacijent mora poduzeti”, ističe Mujanović.
Adnan je otišao zbog ograničenja prilikom napredovanja u struci, no na stotine je mladih ljekara koji su otišli zbog gorućih problema u državi koji se preslikavaju i na zdravstvo. Među njima je i Amila Kamberović Nurkanović. Nakon što je završila medicinu na Univerzitetu u Tuzli, otišla je u Njemačku, gdje je odmah dobila posao na odjelu za opću psihijatriju. Pitanje je kada bi u Bosni i Hercegovini odmah po završetku studija dobila takvu priliku.
“Mislim da mlade kolege napuštaju Bosnu i Hercegovinu zbog nestabilne političke situacije i zato što je u posljednje vrijeme postalo jako teško naći siguran posao”, kaže nam ona.
Jedan od razloga ovakvog stanja je i što na vrijeme nisu planirane i provođene specijalizacije koje treba uskladiti sa savremenim kretanjima u medicini. Zbog toga su mnogi ljekari napustili i UKC Tuzla.
“Svakako zbog jednog velikog prostora kada naši ljekari nisu upućivani na specijalizacije i subspecijalizacije u eminentne zdravstvene ustanove, kako u Evropi tako i u svijetu”, navodi prof. dr. Denijal Tulumović, v. d. direktora UKC Tuzla.
Problem je primjetan i u domovima zdravlja. U Kantonu Sarajevo kažu da je nedostatak stručnog kadra postao hroničan problem.
“Ističemo da se u slučaju specijalista radi o visoko deficitarnom kadru na tržištu rada, te da je naša ustanova u prethodnom periodu u više navrata raspisivala javne oglase za popunu radnih mjesta na koje se niko nije javljao”, navode iz JU Dom zdravlja Kanton Sarajevo.
Tako se javlja i potreba za dopunskim radom ljekara, kao i povećanjem broja ugovora između ustanova koje su primorane da zbog nedostatka kadrova međusobno razmjenjuju ljekare. Time se povećava teret zdravstvenim radnicima, a liste čekanja sve su duže. I moglo bi biti sve gore s obzirom na to da osim onih koji su otišli – veliki je broj onih koji čekaju priliku da odu.
“Više od 100 ljekara s područja Federacije Bosne i Hercegovine samo u 2022. godini zatražilo je ispis iz Ljekarske komore Federacije Bosne i Hercegovine radi odlaska u Hrvatsku, Njemačku i zemlje Arapskog poluotoka. Uz to, određeni broj ljekara još je aktivno zaposlen u našoj zemlji, ali već duže vrijeme traži zaposlenje u inozemstvu”, ističu iz Ljekarske komore FBiH.
U Tuzlanskom kantonu negativan trend vlasti pokušavaju spriječiti zapošljavanjem svih ljekara koji su na evidenciji nezaposlenih osoba. Tako bi od januara njih 106 trebalo biti raspoređeno u zdravstvenim ustanovama širom kantona. Među njima je i Amer Mulaosmanović, koji je Medicinski fakultet završio prije nešto više od godinu dana.
“Kao i svakog mladog doktora, raduje me ova odluka zato što steći ću neko iskustvo i moći ću da ostanem u svom kantonu i svom mjestu”, naglašava on.
No, ljekarima nije potreban samo posao nego i mogućnost napredovanja u struci. Već je jasno da je jedan od problema zbog kojeg su mnogi otišli izostanak u planiranju specijalizacija, što je pokazatelj nadležnima u kojem smjeru trebaju djelovati. Vrijeme da bude osigurana održivost i kvalitet u zdravstvu – koje je ogledalo jedne države – polako istječe.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.