Bosna i Hercegovina ostvarila je značajan napredak od 2010. godine kada je sebi postavila ambiciozne ciljeve u smislu ekonomskog napretka i procesa približavanja Evropskoj uniji, kazao je danas novinarima u Briselu generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Goran Svilanović.
Vijeće je danas predstavilo rezultate provedbe strategije rasta regiona jugoistočna Evropa 2020 (JIE 2020), a sutra, 6. jula, Vijeće će objaviti rezultate četvrtog istraživanja mišljenja javnosti i privrednika Balkanski barometar 2018. godine, javlja izvještač Fene iz Brisela.
Barometar pokazuje, kazao je Svilanović, koliko se percepcija ljudi razlikuje od brojki koje uopće nisu loše budući da se BiH nalazi u okviru regionalnog prosjeka iako su lideri u regionu po broju zaposlenih i rastu društvenog bruto proizvoda (BDP) Crna Gora i Republika Srbija.
– Crna Gora ima veći rast BDP-a u odnosu na prosjek u Evropskoj uniji i značajno je veći nego su Bugarska i Rumunija imale u trenutku priključenja EU, što pokazuje koliko je sada cijeli proces približavanja kompliciraniji, odnosno koliko EU nije odlučna da povuče neke korake – pojasnio je Svilanović.
Jedan o ciljeva Strategije 2020 bio je milion novih radnih mjesta od 2010. do 2020. godine, ali bez Hrvatske koja je u međuvremenu postala članica EU strategija je predviđala 800.000 radnih mjesta, a do sada ih je 630.000, što je više od očekivanog iako nije ravnomjerno raspoređeno jer se 400.000 novih radnih mjesta odnosi na Srbiju.
Ocijenio je da se, kada je u pitanju BiH, treba raditi više na broju zaposlenih što možda objašnjava lošu percepciju građana o stanju u zemlji, ali BiH ima bolje projekcije kada je u pitanju korištenje obnovljivih izvora energije jer ima vode, no nedostaje i politički dogovor jer postoje ljudi, potencijali i resursi.
– Možda je u pitanju i činjenica da je ovo izborna godina jer percepcija građana i privrednika nije bila ovakva prošle godine – podsjetio je.
Osvrnuo se i na odlazak ljudi s Balkana uopće, kazavši da Bugarska i Srbija imaju jednak broj odlazaka ljekara ne samo zbog njihove plate nego i činjenice da u drugim zemljama mogu pružiti bolju uslugu, raditi u boljim bolnicama i imati mogućnost edukacije.
Svilanović kaže da je zabilježen napredak regiona kada su u pitanju strane investicije, iznoseći podatak da je region ukupno imao pet milijardi eura stranih investicija, ali 50 posto njih bilo je u Srbiji.
– Imali smo veliki disbalans između ovog regiona i EU i projekcija iz 2010. godine koju su dogovorili ministri ekonomija je prevaziđena te su podaci bolji nego se mislilo da će biti 2020. godine – naglasio je generalni sekretar RCC-a, dodajući da je dobar proces obrazovanja i broja ljudi koji završavaju visoke škole.
Sporije ide, podvukao je, rast razmjene između zemalja regije, ali u ovoj godini zabilježen je rast razmjene unutar regiona za 13 posto, ali udio unutarnje ekonomije pada ili je u stagnaciji jer su zemlje počele trgovati mnogo sa zemljama Evropske unije.
Osvrnuo se i na historijski dogovor između Makedonije i Grčke u vezi sa imenom Makedonija, kazavši da je to inspiracija i drugima da se dogovore poput dogovora između Beograda i Prištine i funkcioniranje unutar BiH jer su to ključne političke teme, sve ostalo je pitanje ekonomije.
Strategija i barometar su sastavni dio mehanizma kojeg ta organizacija koristi za praćenje razvoja i rasta regiona i zajedno daju odličan presjek situacije, pri čemu rezultati provedbe strategije JIE 2020 pokazuju rezultate sveobuhvatnih reformi koje ekonomije pojedinačno provode, dok Balkanski barometar pruža uvid u mišljenja građana i privrednika o tim reformama i njihovim rezultatima.
Na današnjem 5. godišnjem sastanku Upravnog odbora strategije jugoistočna Evropa 2020 očekuje se da će Odbor usvojiti Godišnji izvještaj o provođenju strategije JIE 2020, kojeg je pripremilo Vijeće.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.