SvijetBritanski premijer napad na Harkov uporedio sa granatiranjem Sarajeva

Britanski premijer napad na Harkov uporedio sa granatiranjem Sarajeva

Ruski napadi na Ukrajinu ne prestaju ni šesti dan od početka invazije.

Granatiran je centar Harkova, ogromna ruska oklopna kolona kreće se ka Kijevu na koji padaju granate. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u obraćanju Evropskom parlamentu pozvao je Uniju da bude uz Ukrajinu.

Rusija je međunarodno sve više izolovana.

Šesti je dan ruske invazije na Ukrajinu. Ruske rakete pogodile su centar Harkova, uključujući stambena područja i zgradu gradske administracije. U napadu na Harkov poginulo je najmanje deset civila.

„Zgrada regionalne uprave je djelimično uništena, kao i zgrade pored nje. Ljudi su pod ruševinama. Izvukli smo tijela najmanje šest osoba, dok je 20 osoba ranjeno“, kazao je Jevhen Vasilenko, predstavnik ministarstva za vanredne situacije u Harkovu.

Na meti ruske artiljerije su Herson i Marijupolj. Ruske snage se približavaju Kijevu. Konvoj oklopnih vozila, duži do 60 kilometara, stigao je do periferije grada. Iz Moskve upozorenje – spremamo se gađati određene mete u ukrajinskoj prijestolnici. I gađali su i pogodili televizijski toranj. U napadu je poginulo pet osoba.

„Harkov i Kijev su najvažnije mete. Cilj terora je da nas slomi, da slomi naš otpor. Dolaze u naš glavni grad, kao i u Harkov. Zato je odbrana Kijeva od ključnog značaja za državu“, poručio je Volodimir Zelenskij, predsjednik Ukrajine.

Ruska vojna propaganda sve je jača. Ukrajina, kažu, raspoređuje artiljeriju u dvorištima stambenih zgrada, blizu škola i vrtića. Invazija, ili kako je Rusi nazivaju, specijalna operacija se, navode iz Moskve, nastavlja.

„Ruska vojska nije okupator na ukrajinskoj teritoriji. Oni poduzimaju sve mjere da sačuvaju živote i sigurnost civila. Želim istaći da se napadi vrše samo na vojne mete i koristi se isključivo precizno oružje“, kategoričan je Sergej Šojgu, ministar odbrane Rusije.

I dok je Ukrajina pod nemilosrdnim napadima ruske vojne mašinerije, u Evropskom parlamentu vanredna sjednica na kojoj je jednoglasno usvojena rezolucija kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu.

„Našli smo se danas ovdje u tamnoj sjeni koju je na nas bacio Vladimir Putin. Rat nismo provocirali niti počeli. Užasna invazija na suverenu nezavisnu državu. U ime Evropskog parlamenta rusku vojnu agresiju nad nezavisnom Ukrajinom osuđujem na najoštriji način“, kazala je Roberta Metsola, predsjednica Evropskog parlamenta.

Evropskim zastupnicima videovezom se obratio ukrajinski predsjednik, te u emotivnom govoru pozvao parlament da EU prihvati Ukrajinu u svoje članstvo.

„Dokazali smo svoju snagu, to smo dokazali jer smo, u najmanju ruku, potpuno isti kao i vi, zato dokažite da ste sa nama. Dokažite da nas nećete pustiti, dokažite da ste zaista Evropljani. I tada će život pobijediti smrt, a svjetlo će pobijediti tamu. Slava Ukrajini“, rekao je Zelenskij.

O Ukrajini se razgovaralo i u Estoniji, gdje je britanski premijer kazao da ga granatiranje Harkova podsjeća na napade na Sarajevo.

„Samo da spomenem ono što se dešava u Harkovu. To je apsolutno bolesno. Ako me to na bilo šta podsjeća, onda je to granatiranje pijace u Sarajevu, koje su počinili Srbi, granatiranje nedužnog naroda u Bosni i Hercegovini. Za mene ostavlja taj osjećaj zlodjela koji se provodi namjerno nad civilnim centrom“, rekao je Boris Johnson.

Rusija je na međunarodnoj pozornici sve više izolirana. U prilog tome govori i činjenica da je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov govor na Konferenciji o razoružanju u Ženevi održao pred skoro praznom salom. Ipak, Lavrov je kazao da se Ukrajina želi domoći nuklearnog oružja, što je prijetnja koju treba spriječiti. Dopremu oružja Ukrajini nazvao je zapadnim rusofobnim bjesnilom.

„Zapadne zemlje trebaju napustiti stvaranje vojnih lokacija na teritorijama država koje su prethodno bile u sastavu Sovjetskog Saveza i nisu članice Alijanse, uključujući i korištenje njihove infrastrukture za provođenje bilo kojih vojnih aktivnosti“, naveo je Lavrov.

Za to vrijeme, sve je više ukrajinskih izbjeglica u Evropi. Prema podacima UN-a, više od 660 hiljada Ukrajinaca izbjeglo je u susjedne zemlje, milion ih je prognano unutar Ukrajine. Sada cijeli svijet iščekuje sutrašnje nove pregovore delegacija Kijeva i Moskve.

Visoko.co.ba/federalna.ba


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE