Brisel zanima planira li BiH izgraditi nuklearnu elektranu do 2040. godine

Neka od pitanja koja zanimaju EU tiču se i zaštite autorskih i srodnih prava pa tako trebamo pojasniti i kako naše zakonodavstvo, pored zaštite softvera, odnosno programa, štiti i prava proizvođača kompjuterskih čipova.

Naravno, ukoliko nemamo to ugrađeno u naše zakonodavstvo i ako nam zakoni nisu usklađeni s direktivama EU-a, moramo pojasniti planiramo li, kada i na koji način donijeti takav jedan zakon. Moramo pojasniti i na koji način zakonski štitimo satelitsko emitiranje.

Posebna priča su i zaštita robnih brendova, na koji način smo regulirali ko smije i na koji način koristiti neke svjetske logotipe ili kako ćemo to pitanje regulirati. EU zanima, između ostalog, i kako zakonski štitimo poslovne tajne i što činimo ukoliko dođe do njihovog nezakonitog korištenja ili distribuiranja.

Šta radimo sa zaplijenjenom krivotvorenom robom

Jedno od pitanja je i što radimo sa zaplijenjenom krivotvorenom robom, uništavamo li je na vrijeme, ko plaća troškove uništavanja, a trebamo navesti i takve primjere u posljednje tri godine.

U EU-u se svakodnevno istražuje državna pomoć i kome se i po kojim kriterijima ona dijeli pa Brisel sad zanima i ko je nadležan za davanje državne pomoći u BiH i, naravno, je li to usklađeno s evropskim pravilima. Naravno, potpitanje je, između ostalog, je li to tijelo pod političkim utjecajem i traži li upute od bilo koje vlade, neke institucije, vladinog tijela i slično.

Jedno od pitanje je i može li država tražiti povrat te pomoći, ako se utvrdi da je nezakonito dodijeljena. Jedno od pitanja je i da li naše zakonodavstvo osigurava da strane firme nisu diskriminirane u odnosu na domaće.

Brisel posebno zanima i bankarski sektor u BiH. Od naših vlasti u Upitniku traže da im daju ime i adresu (u jednini) tijela koje nadzire rad kreditnih institucija (podsjetimo da imamo dvije entitetske agencije za bankarstvo), ali i da navedemo ko sve radi u tom tijelu i stručne kvalifikacije potrebne za zaposlenje u tom tijelu.

Osim što se traži da pojasnimo koliko smo usvojili evropske i međunarodne standarde iz ove oblasti, zanima ih i naš odnos i koordinacija sa Evropskom centralnom bankom te ostalim centralnim bankama u svijetu. Traže i konkretan plan kako ćemo u sljedećih pet godina ojačati to tijelo. Što se tiče osiguranja, između ostalog, Evropsku komisiju zanima i je li osiguranje vozila obavezno, što pokriva osiguranje i slično.

Koliko košta internet za vrtiće

Što se tiče telekomunikacija, Brisel zanima broj operatora u BiH, koliko imamo korisnika koje mobilne mreže (razgraničiti prepaid i postpaid), u čijem vlasništvu je taj operator i koliko zarađuje, a od naših vlasti se očekuje i da odgovore koliko košta internet za vrtiće, osnovne i srednje škole te visokoškolske ustanove, kolika je brzina tog interneta kao i svi ti podaci za domaćinstva te mala i srednja preduzeća.

Od BiH se traži i da pojasni svoje zakone koji se tiču šifriranja emitiranog audiovizualnog signala u BiH. Brisel zanima i kako se daju ekskluzivna prava za prijenos važnih kulturnih i sportskih događaja te sjednica parlamenta.

Poljoprivredna politika je jedna od najvažnijih u EU-u i iz EU fondova najviše novca/poticaja odlazi za proizvodnju hrane. BiH mora objasniti Briselu ko se bavi poljoprivrednom politikom u BiH, ko daje pomoć poljoprivrednicima, kako se pripremaju zahtjevi za subvencije, kako se sakupljaju, distribuiraju, procesiraju, kontroliraju, imamo li registar poljoprivrednih proizvođača… Trebamo objasniti kako se pripremamo za povlačenje IPARD sredstava koja EU daje za razvoj poljoprivrede, od toga koja institucija se tim bavi do tog imamo li strategiju razvoja sela.

Što se tiče poljoprivredne politike, Brisel zanimaju kvote, porezi i posebno na koji način štitimo proizvodnju mesa, žitarica, maslinovog ulja, duhana, voća i povrća s posebnom stavkom “banane”, te zasebnom kategorijom u kojoj su pčele i pčelarstvo, etilni alkohol, krompir te – svilene bube.

Unutrašnje tržište životinjskog sjemena

Zanima ih i na koji način se kontrolira unutrašnje tržište životinjskog sjemena, jajnih stanica i embrija. Traži se i tačan broj goveda, ovaca, koza, svinja i kopitare te čime ih naši stočari hrane i, naravno, ko sve to kontrolira.

Ribarstvo je zasebno poglavlje. Brisel zanimaju koliko je proizvedeno ribe “unazad nekoliko godina”, sve lijepo posloženo po kategorijama, odnosno vrstama riba. Posebno zanimljivo pitanje je gdje je usidrena naša ribarska flota, koliko ribarskih brodova imamo, kakvo gorivo koriste i kakav je mjenjač na tim brodovima.

Osim što moramo navesti kako kontroliramo izlov ribe, Brisel zanima i kakvom opremom raspolažemo, koliko je ona stara, je li ta oprema adekvatna i što sve treba našim ribarskim inspektorima.

Što se tiče transportne politike BiH, Brisel zanima državna pomoć u zračnom, morskom, željezničkom i cestovnom prijevozu robe i putnika uključujući i gradski te prigradski prijevoz. Osim svih detalja o polaganju vozačkih ispita, moramo im dati podatke i o svim nesrećama, cijelu bazu, naravno ukoliko je imamo, a ako nemamo moramo navesti kad ćemo je uspostaviti.

Što se dešava u slučaju kašnjenja prijevoza

Zaštita putnika je u EU oduvijek važno pitanje, pa Brisel zanima koji je minimum informacija koje putnici mogu dobiti u svim vrstama prijevoza u BiH, kako mogu nabaviti karte, što se dešava u slučaju kašnjenja, kome se putnici mogu žaliti, je li to tijelo kome se žale nezavisno od prijevoznika te kakve su kazne propisane ako tu prekršena prava putnika.

Osim pitanja koliko brodova plovi pod zastavom BiH, Brisel zanima i kako je regulirano radno vrijeme pomoraca koji plove pod tom zastavom, ali i kako smo zakonski regulirali zaštitu našeg mora, rijeka i jezera od zagađenja koja mogu nastati kod brodskog transporta.

Što se tiče energetskog sektora, osim podataka koliko smo struje 2000., 2005., 2010. te 2015. godine proizveli spaljivanjem fosilnih goriva ili u hidroelektranama, Brisel zanimaju i planovi za 2020, 2030. i 2040. godini uključujući i eventualne planove za gradnju nuklearnih elektrana i sve aktivnosti vezane za korištenje urana, plutonija i torija.

– Ko u BiH može kupiti, posjedovati i prodavati nuklearni materijal – jedno je od pitanja Evropske komisije.