Brisanje ‘Bosne i Hercegovine’ iz zakona otvara vrata dalje podjele

Vlast se umjesto socio-ekonomskom bavi nacionalnom politikom. Nakon što je Narodna skupština RS-a izmijenila Zakon o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i izbrisala sintagmu Bosna i Hercegovina iz ovog naziva, otvaraju se mogućnosti za daljnje urušavanje države i strateško djelovanje Dodikove politike. Ovaj put za sporne izmjene imali su i podršku tri zastupnika SDP-a u NSRS-u. Zašto?

Na posljednjoj sjednici NSRS-a usvojen je Zakon o izmjenama zakona o sporovđenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Novom odlukom briše se termin “Bosna i Hercegovina”, te se automatski nacionalni spomenici karakterišu samo kao entitetski i stavljaju se u nadležnost Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a:

„U Zakonu o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, u članu 2. u stavu 1. poslije riječi ‘spomenikom’ riječi ‘Bosne i Hercegovine’ se brišu.“

Zastupnici su gotovo jednoglasno usvojili izmjene. Interesantno, za brisanje termina Bosna i Hercegovina bili su i zastupnici iz SDP-a: Andrea Gajić, Saša Grbić i Mirsad Duratović. Oni ništa sporno nisu vidjeli u ovome. Naprotiv, pozdravili su odluku pod opravdanjem da poštuju Dejtonski sporazum.

„To je bilo usklađivanje s Aneksom 8. Dejtonskog sporazuma. Neko ko je dogovarao, usaglašavao i potpisivao Dejtonski sporazum u Aneksu 8. je stavio da se ta komisija zove Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika, a kroz čitav Aneks 8. nacionalni spomenici se ne tretiraju, odnosno, ne stoji ‘nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine'“, kaže Mirsad Duratović, zastupnik Pokreta za državu u NSRS-u (SDP).

Ime Bosne i Hercegovine podijelilo je nekadašnje koalicione partnere – Pokret za državu. Svako ima svoju verziju branjenja integriteta države. Jedni se bave suštinom, drugi svetim slovom ustava. Pod zavjesom poštivanja Dejtonskog sporazuma otvara se prostor da se on obesmisli. Brisanje termina Bosna i Hercegovina iz svih zakonskih i podzakonskih akata u entitetu Republika Srpska je zapravo ispunjavanje ciljeva zacrtanih u rezoluciji na Svesrpskom saboru, upozorava samostalni zastupnik u NSRS-u Ramiz Salkić:

„Želi se onemogućiti da odluke Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH budu direktno primjenjive u ovom entitetu. Ostavlja se prostor ministarstvu i nadležnim inspekcijama da procijene, ocijene i da, vjerovatno, mijenjaju odluke Komisija za nacionalne spomenike BiH na način da u ovom entitetu ne može postojati nijedan nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.“

Izmjenama zakona o mjerama zaštite nad nacionalnim spomenicima odlučuje entitet, a ne Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Inače, kao što su u svom obrazloženju za glasanje naveli zastupnici iz SDP-a, u Ustavu BiH ne stoji nigdje odrednica “Bosne i Hercegovine”, ali iz razloga što je u početku Komisija bila u ulozi nevladine organizacije, a ne državne institucije. Bez obzira na to, odluke Komisije su obavezujuće u oba entiteta.

„Članica iz RS-a sve vrijeme rada u Komisiji, posljednje tri-četiri godine, radila u pravcu tumačenja Aneksa 8. Dejtonskog sporazuma da je Komisija naziv bez Bosne i Hercegovine, te da samo proglašava nacionalni spomenik, a ne daje ni mjere zaštite i da je to sve obaveza entiteta“, ističe Faruk Kapidžić, član Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH.

U pokušaju derogiranja državnih institucija, NSRS samo pokazuje vlastitu krizu, a stanovnicima ovog entiteta ničim suštinski ne pomaže, zaključuju stručnjaci. Nacionalizam neće nahraniti gladne i utopliti hladne.

„Razumijem da je ovdje, naprosto, čitav naš um, i politički, poprilično nacionaliziran, kao da je svojevrsna infekcija tog nacionalizma. Pobogu, sve se to nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine, koja je država, u mnogim aspektima iz perspektive politke krhka, ali država koja je ponosna i na njenom teritoriju se to nalazi. Ovi pokušaji su tragikomični“, poručuje Pavle Mijović, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu UNSA.

Nacionalni spomenici ostaju bosanskohercegovački sve dok su na njenom tlu, zakoni ih neće ukloniti. Svjedoci su vremena i vlasti, onih koje su ih gradile i pokušavale srušiti.

Visoko.ba/federalna.ba