Briga o oboljelom od Alzheimerove bolesti u potpunosti mijenja život obitelji, skrbnika i zajednice

Alzheimer’s Disease International (ADI) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pokrenuli su Svjetski dan Alzheimerove bolesti 21. septembra 1994. godine. Svjetski mjesec Alzheimerove bolesti uslijedio je šesnaest godina kasnije, prvom kampanjom podizanja svijesti provedenom 2010. u 12 zemalja.

Demencija je skupni naziv za moždane sindrome koji utječu na pamćenje, mišljenje, ponašanje i emocije te je vodeći uzrok invaliditeta i ovisnosti o njegovateljima i/ili obitelji kod starijih osoba. Svaka osoba doživljava demenciju na svoj način, ali općenito oboljelima je potrebna pomoć u svim aspektima svakodnevnog života.

Alzheimerova bolest najčešći je uzrok progresivne demencije u starijih odraslih osoba, ali postoji i niz drugih uzroka demencije. Druge vrste demencije uključuju vaskularnu demenciju, demenciju Lewyjevih tjelešaca i fronto-temporalnu demenciju. Demencija može pogoditi i osobe mlađe od 65 godina, što je poznato kao demencija mladosti.

Alzheimerova bolest je neizlječiva i u zadnjim stadijima dovodi do potpune ovisnosti o drugima. Uslijed propadanja moždanih stanica, bolesnici gube kognitivne sposobnosti. Naglašen je gubitak pamćenja, gubitak orijentacije u vremenu i prostoru, nemogućnost izvođenja svakodnevnih aktivnosti i radnji.

– Ti bolesnici imaju izražen osjećaj bespomoćnosti i izgubljenosti. Briga o oboljelom od Alzheimera u potpunosti mijenja život čitave obitelji, skrbnika i zajednice te ih stavlja u vrlo težak položaj – navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Uzrok bolesti dosad nije u potpunosti razjašnjen. Naučnici smatraju da postoji više faktora rizika za nastanak te bolesti. Nepromjenjivi faktori rizika su dob i genetsko naslijeđe (pozitivna porodična anamneza). Dob je  najznačajniji faktor rizika. Bolest se najčešće javlja između 65. i 85. godine života. Pozitivna porodična anamneza povećava šansu za razvoj bolesti, zbog genetskih i/ili okolišnih faktora.

Dvije vrsta gena utječu na to da li će se razviti neka bolest – geni koji povećavaju rizik za nastanak bolesti i geni koji uzrokuju nastanak bolesti (deterministički geni). Geni za nastanak Alzheimerove bolesti pronađeni su u obje kategorije. Procjenjuje se da je samo jedan posto slučajeva te bolesti uzrokovano determinističkim genima, što ukazuje na to da promjenjivi faktori rizika znatno utječu na razvoj bolesti kod osoba koje posjeduju gene koji povećavaju rizik za nastanak bolesti.

– Neki od promjenjivih faktora su povrede glave, postoji veza između prethodnih povreda glave i nastanka demencije. Zaštitite vašu glavu tako što ćete obavezno staviti pojas tokom vožnje, nositi kacigu tokom vožnje bicikla, romobila i drugih sportski aktivnosti. Rizik za razvoj Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije veći je kod postajanja bolesti srca, dijabetesa, moždanog udara, visokog krvnog pritiska i visokog holesterola – ističe se.

Dodaje se i to da zdravo starenje, koje podrazumijeva zdravu ishranu, socijalnu i fizičku aktivnost, izbjegavanje duhana i alkohola, ima bolji utjecaj na zdravlje cijelog organizma te samim tim smanjuje mogućnost nastanka bolesti.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da 47,5 miliona ljudi širom svijeta živi s demencijom. Alzheimerova bolest odgovorna je za oko 50 do 70 posto svih slučajeva demencije.

Prema statističkom izvještaju o oboljenjima po spolu i dobnim skupinama za 2021. godinu Zavoda za javno zdravstvo FBiH, u Federaciji Bosne i Hercegovine registrovano je ukupno 1109 oboljelih od demencije čiji je uzrok Alzheimerova bolest.

– U poređenju sa 2020. godinom (kad je registrovano ukupno 758 oboljelih) i 2019. godinom (kad je registrovano ukupno 723 oboljelih od demencije uzrokovane Alzheimerovom bolesti) primjetan je znatan rast broja oboljelih. Najveći broj oboljelih pripada skupini stanovništva starijeg od 60 godina, dok češće obolijevaju osobe ženskog spola – navodi se.

Tema Svjetskog mjeseca Alzheimerove bolesti 2021. i 2022. je “Upoznaj demenciju, upoznaj Alzheimerovu bolest”. Usmjerena je na važnost pravovremene dijagnoze, kao i na deset znakova upozorenja na demenciju i Alzheimerovu bolest i kontinuiranu potrebu da se razbije stigma koja još okružuje Alzheimerovu bolest i demenciju.

Kampanja za 2022. godinu ima za cilj da se nadovezuje na prošlogodišnju kampanju, koja se fokusirala na put dobijanja dijagnoze Alzheimerove bolesti ili demencije, kao i na znakove upozorenja na demenciju, kontinuirani učinak COVID-19 na globalnu zajednicu oboljelih od demencije i još mnogo toga.

– Poruka kampanje ‘Zajedno možemo učiniti mnogo“ , ima za cilj da privuče više ljudi da se pridruže kampanji.

Mnoga udruženja za Alzheimerovu bolest i demenciju širom svijeta organiziraju prigodne šetnje, prikupljanje sredstava, aktivnosti podizanja svijesti i kampanje da bi skrenuli pažnju na one u svojoj zajednici koji su pogođeni Alzheimerovom bolešću ili drugim vrstama demencije. Zbog globalne pandemije COVID-19, mnoga udruženja, uključujući članove ADI-a, organiziraju događaje i aktivnosti virtualno – naglašeno je.

U informaciji, na web stranici Zavoda za javno zdravstvo FBiH, navodi se i deset znakova Alzheimerove bolesti. To su gubitak pamćenja; poteškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka; proteškoće govora, čitanja i pisanja; vremenska i prostorna dezorijentacija; loše ili smanjeno rasuđivanje; poremećaj apstraktnog mišljenja; postavljanje stvari na pogrešno mjesto; promjene u raspoloženju i ponašanju; izazovi u razumijevanju vizualnih i prostornih informacija; gubitak interesa za posao i društvene aktivnosti.

Svjetski mjesec Alzheimerove bolesti i Svjetski dan Alzheimerove bolesti koordinira Alzheimer’s Disease International (ADI).

Visoko.co.ba/federalna.ba/Fena