‘Brčko distrikt BiH 20 godina poslije’

U organizaciji BZK „Preporod“ Brčko jučer je u Domu Islahijeta u Brčkom održan okrugli sto o temi „Brčko distrikt BiH 20 godina poslije“. Ove godine se navršilo 20 godina od uspostave Brčko distrikta Bosne i Hercegovine te je brčanski „Preporod“ ovaj jubilej iskoristio kao povod za radni sastanak na kojem je razgovarano o dostignućima Brčko distrikta BiH u proteklim godinama te njegovim perspektivama u budućnosti.

U pozdravnom obraćanju predsjednik BZK „Preporod“ Brčko Edin Jašarević je kazao da su sva djelovanja brčanskog „Preporoda“ vođena idejom da su kultura i obrazovanje poligon na kojem se „Preporod“ bori za bolje Brčko te da je ovaj skup prilika za otvorenu diskusiju na temu šta je Brčko distrikt BiH danas dvadeset godina nakon donošenja Arbitražne odluke.

– Dugo se osjeća potreba za okupljanjem kakvo je ovo današnje. Današnji skup je prilika za razmjenu mišljenja i iskustava, ali pretpostavka za osnivanje foruma koji će trajno djelovati analizirajući aktuelne kulturne i političke potrebe Bošnjaka u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine i njegovom okruženju – izjavio je Jašarević.

Počasni predsjednik BZK „Preporod“ Brčko Ćazim Suljević je u svome izlaganju naglasio da su Arbitražnom odlukom i Statutom Brčko distrikta BiH dobijene formalne pretpostavke za građansko uređenje Distrikta.

– Podsjećam da su Konačnom arbitražnom odlukom entiteti obavezani na trajni prenos ovlaštenja na Vladu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine koja je obavezana da autonomno kreira vlastiti zakonodavni okvir usklađen sa Zakonima Bosne i Hercegovine. Temeljna odrednica da u Distriktu važe zakoni države Bosne i Hecegovine i da zakonodavstvo Distrikta mora biti usklađeno sa zakonima BiH ne primjenjuje se dosljedno. Također podsjećam da smo kroz sve ove godine trebali strpljivo i uporno insistirati na zvaničnom povezivanju sa organima i institucijama Bosne i Hercegovine. Rezultati su više nego skromni i umjesto toga imamo procese entitetizacije Brčko distrikta BiH. Sve entitetske javne institucije u Distriktu trebale su se integrisati u jedinstvene institucije Distrikta od čega se temeljno odstupilo. Primjer su i ljekarske i advokatske komore koje su izgleda trajno prihvaćene kao entitetske mada je bila zakonska obaveza da se one u određenom roku prevedu u ljekarsku i advokatsku komoru Distritka. Entitetizacija Distrikta je vidljiva i na primjeru obaveze odabira entitetskog državljanstva u Distriktu – mehanizmi po kojima je inicijalna mogućnost odabira, postala obaveza za stanovnike Distrikta, mada ta obaveza nije definisana Konačnom arbitražnom odlukom. Federalna strana je, a pod tim podrazumijevam sve strukture, od lokalnih do najviših, je odluku Tribunala shvatila kao završen posao i pasivizirala svoj odnos iz čega je dvodecenijsko iskustvo ispostavilo ozbiljne posljedice – naglasio je Suljević.

Prisutnima se obratio i akademik Ejup Ganić koji je u doba arbitraže za Brčko bio voditelj arbitražnog tima Federacije Bosne i Hercegovine. Akademik Ganić je izrazio zadovoljstvo što se ipak nakon dužeg perioda odlučilo organizirati okrugli sto na kojem će se podsjetiti na vrijeme kada su učinjeni veliki napori kako bi se omogućile pretpostavke da Brčko postane uspješan model građanske Bosne i Hercegovine.

– U narednom periodu treba nastojati da uspješni privrednici, umjetnici i univerzitetski profesori svojim ulaganjem i prisustvom jačaju i dalje građanski koncept funkcionisanja života i rada u Distriktu. Također, naglasak treba biti na većem angažovanju entiteta, državnih vlasti i ostalih struktura kantona i općina u selekciji novih razvojnih projekata koji će zaposliti mlade i stvarati ambijent za povratak Brčaka iz dijaspore. Bosanskohercegovačka diplomatija bi sa svoje strane trebala učiniti sve da usmjerava strane investicije i posjete iz EU i drugih prijateljskih zemalja u Brčko distrikt Bosne i Hercegovine – kazao je akademik Ganić.

Prof.dr. Šaćir Filandra je u svojstvu izaslanika predsjednika „Preporoda“ u Bosni i Hercegovini prof.dr. Sanjina Kodrića izrazio zadovoljstvo činjenicom da se u organizaciji brčanskog „Preporoda“ okupio značajan broj uglednih pojedinaca i predstavnika institucija u namjeri da razgovaraju o procesima u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine.

– Primijetan je zastoj u reformama i razvoju Brčkog što je posljedica, između ostalog, i činjenice da Brčko već dugo nije u političkom i medijskom fokusu elita u Sarajevu – istakao je profesor Filandra.

Dipl.ing. Edhem Bičakčić, koji je u doba arbitraže za Brčko bio premijer Vlade Federacije BiH, u svome obraćanju je naglasio da je neophodno vratiti Brčko distrikt BiH u fokus interesovanja kako politike tako i privrednih ulaganja.

– Osim geopolitičke važnosti, Brčko je grad koji ima idealan geografski položaj s izvanrednom klimom i velikim pretpostavkama za uspješan razvoj, međutim očito je da te mogućnosti nisu dovoljno ni potencirane niti iskorištene. Početna ideja iz vremena kada je donijeta Arbitražna odluka bila je da Brčko bude u svemu primjer uspješnog modela koji se treba preslikati na cijelu Bosnu i Hercegovinu te se nadam se da će se u narednom periodu više činiti na tome – kazao je Bičakčić.

Nakon uvodnih obraćanja uslijedila je diskusija u kojoj je novinar Salih Brkić, koji je u vrijeme agresije kao i u vremenu arbitraže pažljivo pratio sva događanja vezana za Brčko, kazao da je Brčko na crnoj listi gradova u Bosni i Hercegovini, zajedno s Vlasenicom i Prijedorom, u kojima još uvijek većina tijela ubijenih civila nisu pronađena te je uputio primjedbu da lokalna vlast kao i udruženja građana koja bi se trebala baviti ovim problemom ne čine dovoljno kako bi se on riješio.

Na okruglom stolu „Brčko distrikt BiH 20 godina poslije“ su prisustvovali i prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, Sulejman Garib, ministar u Vladi Federacije iz doba arbitraže za Brčko, Sead Rešidbegović, ministar u Vladi TK, dr. Šefko Sulejmanović, izaslanik muftije tuzlanskog, nekadašnji načelnik općine Srebrenik Mehmed Bajrektarević, premijer Vlade TK u vrijeme arbitraže za Brčko Hazim Vikalo, načelnik Općine Lukavac Edin Delić, te brojni Brčaci koji su ostvarili uspješne karijere u naučnom, javnom i političkom životu Bosne i Hercegovine. Skupu su prisustvovali i predstavnici islamske zajednice, predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti Brčko distrikta BiH, predstavnici političkih stranaka, boračkih udruženja i udruženja građana, te Brčaci koji su u proteklim godinama dali svoj doprinos izgradnji civilnog života kako na brčanskoj slobodnoj teritoriji za vrijeme agresije, tako i u godinama nakon povratka u Brčko.

Visoko.co.ba/federalna.ba