Bosna i Hercegovina na meti nametnutih percepcija

Piše: Elvir Musić

Bosna i Hercegovina. Država bogate milenijske povijesti. Granica između Istoka i Zapada. Most između kultura i civilizacija. Povijesno religijsko čvorište i prirodni ukras Evrope. Država čiji su srednjovjekovni vitezovi plijenili pažnju na plemićkim viteškim turnirima po Evropi, čiji su slavni sinovi upravljali bitnim procesima svojevremeno najmoćnijeg svjetskog carstva, junaci koji su zajedno s ostalim antifašistima porazili pošast fašizma i koncem minulog milenija na koljena bacili ljudsku bijedu i jad koja bijaše ustala da naudi ovoj prelijepoj državi. Država koja je u svojoj hiljadugodišnjoj povijesti prošla kroz brojna iskušenja, bila osvajana, uzurpirana, upkoljavana ideologijama i sputavana svakojakim zakulisnim igrama, danas se nalazi na udaru različitih percepcija koje bi joj mogle ozbiljno nauditi.

Percepcije na osnovu kojih sve više zaživljavaju tvrdnje da su, naprimjer, svi Srbi za “mirno razdruživanje” i da su protiv opstanka BiH, da su svi Hrvati za pridruživanje Hrvatskoj ili pak da su “samo” Bošnjaci za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu veoma su opasne kao što je, uostalom, opasna i svaka druga, pa i najmanja, laž. 

Utemeljene na neistinama, ove percepcije nisu ništa drugo do iskrivljene slike realnosti. Podsticanje takvih percepcija nužno je čim prije odbaciti kako nas ne bi navele na pogrešnu procjenu šta je istina i prava realnost. Svijet koji gledamo takvim očima usklađujemo s onim što nam je milo, bez obzira da li nam je u interesu.

Tvrdnja da su, naprimjer, svi Srbi u Bosni i Hercegovini protiv cjelovite Bosne i Hercegovine se može veoma lahko raskrinkati i za to se dovoljno osvrnuti oko sebe i vidjeti realnost u kojoj dobar dio državljana Bosne i Hercegovine srpske nacionalnosti voli i ljubi svoju domovinu, cijeneći pritom kvalitetne političke, ekonomske i kulturne odnose i veze sa Srbijom. Isti je slučaj i s državljanima Bosne i Hercegovine hrvatske nacionalnosti. Potencijalno najpogubnija je percepcija prema kojoj su Bošnjaci jedini garant opstojnosti i nosioci državnosti Bosne i Hercegovine, jer može prerasti u argument protiv same cjelovitosti Bosne i Hercegovine.

Ako je to tako, onda zagovornici razdruživanja imaju pravo. To je ono što ne samo da niko ne bi želio da se desi već bi samo po sebi predstavljalo izdaju ideala za koje su se borili i Bošnjaci, i Srbi, i Hrvati, i svi ostali koji su stali pred one koji su bili protiv cjelovitosti, pa i samog opstanka ove predivne zemlje. A jedan od osnovnih ideala te borbe je uobziravao činjenicu da je Bosna i Hercegovina domovina svih, da je dovoljno prostrana i komotna za sve i da svako u njoj može uživati u emociji ljubavi prema domovini.

Kako se boriti protiv pogrešnih percepcija realnosti koju živimo?

Istinom i samo istinom. Iskrenošću i samo iskrenošću, na svim poljima. Sviješću o kolektivnom interesu koji ne smije biti zasjenjavan individualnim interesima. Samo jedan korak koji bi donio mnoge rezultate jeste uvažavanje činjenice da društvo vrijedi onoliko koliko velikana iznjedri, a ti velikani vrijede onoliko koliko uspiju utjecati na društvo da napreduje i iznjedri nove velikane.

Da bi do takvog odnosa između pojedinca i društva uopšte došlo, potrebno je priznati kvalitet velikanima, kvalitetnim naučnicima, intelektualcima, alimima, inovatorima, zanatlijama. U protivnom, izdat ćemo i one koji su svojom veličinom uspjeli očuvati cjelovitost Bosne i Hercegovine – i predati nam je u amanet – i istinu o domovini koju su branili.

Da li smo mi, uopšte, danas spremni nekom priznati veličinu, kvalitet i posebnost? Da li smo spremni takve birati na značajne položaje i odgovorne funkcije ili nam je sasvim svejedno da li će oni, u nastojanju da prehrane svoje obitelji, bivati dovođeni u ponižavajuće situacije?

Odgovori na ova pitanja su uslov samoprocjenjivanja koje bi nas trebalo dovesti i do odgovora na pitanje: Da li smo spremni prihvatiti istinu i odbaciti lažne percepcije koje danas prijete opstojnosti Bosne i Hercegovine? 

Tekst odražava stavove autora, a ne nužno i stavove Islamske zajednice u BiH – Media centra d.o.o.