O ovom gradu historiografija nije ostavila mnogo podataka, iako se pretpostavlja da je bio jedan od većih gradova bosanskog srednjovjekovlja.
Ovim putem nekada su dubrovački trgovci išli u posjetu u istoimeni grad u Bosanskom kraljevstvu. Devet stoljeća kasnije, historija se ponavlja. Možda na savremeniji način, ali zvaničnici se sreću na istom mjestu.
“Nama je važno da razvijamo ovu saradnju sa Dubrovnikom danas, baš kao što nekada naši ovdje stari u srednjovnjekovnoj Bosni razvijali dobre odnose sa Dubrovnikom. Sarajevo i Dubrovnik su prijateljski gradovi”, napomenuo je Ivo Komšić, gradonačelnik grada Sarajeva.
Malo Dubrovčana zna da bosanske vrleti kriju ostatke istoimenog grada.
“Pa i ja sam ovo čuo prije nekoliko godina. Mali broj ljudi to zna. Moram priznati da je ovo impresivno, prvo pogledi i visina i pozicija grada, a i historijski ostaci. Važnija je priča i konkretni dokazi. Kao gradonačelnik Dubrovnika sam ponosan što sam ovdje u sred Bosne toliko povezan sa svojim gradom i historijom Dobrovnika kakvog poznaje cijeli svijet”,istakao je dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.
Bosanske zidine mogle su biti djelo ruku dubrovačkih trgovaca.
“Za ovaj Dubrovnik, 1605. godine, Jakov Lukarević, dubrovački hroničar, unio je podatak da su ga osnovali dubrovački trgovci, kada im je bosanski ban Kulin dao na eksploataciju srednjobosanske rudnike”, kazao je istraživač Perica Mijatović.
A moguće je i da su domaći graditelji izgradili grad u koje se nastanilo blizu 50 porodica, a među njima i velikana, koji su konačni smiraj nalazili u lokalnoj nekropoli.
Slikar Đoko Mazalić rekao je da nekropola u Kopošićima jedna od najlepših spomeničkih cjelina srednjeg vijeka. No sigurno i najznačajnijih. Ovdje je ukopan veliki knez bosanski, knez Batić. A u stećku pored je ukupana njegova supruga. Nedavno je na ovom lokalitetu u Kopošićima pronađen jedan brokatni plašt i obezglavljeni skelet.
Putevi kojim su oni došli na ovo mjesto još su tajna. Kao što su tajna i putevi koji su spojili dva grada, jednog imena, različitih sudbina. Pretpostavljla se da su posljednji stanovnici bosanski Dubrovnik napustili u 18. vijeku. Dok je jedan grad našao put do turističkog prvaka, put do drugog, zatrpalo je vrijeme.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.