Bliži li se ukrajinska kriza vrhuncu?

Nastavlja se verbalni rat Rusije i zapadnih saveznika predvođenih Amerikom u vezi sa ukrajinskom krizom. Amerika prijeti sankcijama ruskom predsjedniku lično, dok Rusija prijeti uzvratnim mjerama.Za to vrijeme, na terenu, pogotovo linijama fronta u Ukrajini traje podmukla tišina.

Posljednjih dana svjetske agencije i televizijske mreže emitiraju reportaže sa linija fronta na istoku Ukrajine u kojima vojnici govore o spremnosti da se brane i daju život za svoju domovinu, taj čudesni novinarski ili, ako hoćete, propagandni kliše svih ratova u ljudskoj povijesti. Svako svakoga motri s druge strane fronta, prisjećajući se u smjenama straže svojih najmilijih, događaja iz civilstva dok je pri ruci stalno puška – čuvarkuća, kako je odmilja zovu soldati. Nekoliko stotina kilometara od fronta, u prijestolnici, Kijevu, na sve strane znakovi podrške vojnicima na frontu.

„Situacija koju imamo sada, sa napadom koji samo što nije počeo, se mogla desiti u bilo kom trenutku u posljednjih osam godina. Činjenica da smo sada zabrinuti ima veze sa diplomatskim igrama. A situacija, pokušaj da se okupiraju dodatni dijelovi Ukrajine je akutna u proteklih osam godina”, kaže Andrej Čekonovski, stanovnik Kijeva.

„To ne zavisi od nas, ali prema informacijama svašta se može dogoditi. Nemoguće je prognozirati jer sa gospodinom Putinom rat se može očekivati svakog trenutka”, smatra Kristina Lučenko, stanovnica Kijeva.

„Očigledno je da su Ukrajina i druge države spremne na to da se to može dogoditi. Ali mislim da će oni u Moskvi razmisliti 200 puta prije napada, jer imaju mnogo toga da izgube”, rekao je Maksim Galkin, stanovnik Kijeva.

Kako to biva u kriznim situacijama, i ukrajinski predsjednik poziva na smirenost.

„Sve je pod kontrolom, nema razloga za paniku. Na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnosti smo razgovarali o situaciji na granici naše zemlje. Radimo na punoj deeskalaciji situacije i težimo ka mirnom rješenju. Sve znamo, spremni smo za bilo šta. Nadamo se najboljem i radimo apsolutno sve, sve što je neophodno.”

Međutim, američki zvaničnici upozoravaju Ukrajinu da je napad moguć svakog trenutka, dok je zamjenica šefa američke diplomatije Vendi Šerman izjavila da Sjedinjene Države očekuju da Rusija upotrijebi vojnu silu protiv Ukrajine na ovaj ili onaj način, možda do sredine februara. Očito je da takav scenarij očekuje i američki predsjednik.

„Ne, nema novih informacija. Osim toga što nije bilo nikakvih informacija o postavljanju ruskih snaga. Bilo je, sada se oni, kao što znate, nalaze duž cijele granice sa Bjelorusijom. Ja sam jasno ranije rekao predsjedniku Putinu da ako on krene na Ukrajinu, biće ozbiljnih posljedica, uključujući i značajne ekonomske sankcije, kao i to da bih ja imao obavezu da pojačam naše prisustvo, NATO prisustvo na istočnom frontu, u Poljskoj, Rumuniji”, naveo je Biden.

Nvovinar: “Da li vidite sebe lično da uvodite sankcije Putinu ako izvrši invaziju na Ukrajinu?

“Da”, kategoričan je predsjednik SAD. “Pobrinuo bih se za to.”

Američki predsjednik je još jednom ponovio da je 8.500 vojnika koji su u stanju pripravnosti za ispomoć istočnoevropskim i baltičkim članicama Alijanse dio NATO, a ne samo američkih operacija jer Član pet NATO povelje obavezuje na solidarnu zaštitu svake članice. Biden je rekao da je to jasno prenio predsjedniku Putinu. No, Rusija ne popušta u svojim zahtjevima te je upozorila da će brzo preduzeti uzvratne mjere ako SAD i njihovi saveznici odbiju njene sigurnosne zahtjeve i nastave agresivnu politiku prema Moskvi.

“Ukoliko nema konstruktivnog odgovora i ukoliko Zapad nastavi držati agresivni kurs, Moskva će, kako je predsjednik Putin više puta ponovio, preduzeti mjere odmazde.”, naveo je Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova Rusije.

Tokom obraćanja zastupnicima Dume, šef ruske diplomatije je rekao da će on i drugi najviši zvaničnici savjetovati predsjednika Vladimira Putina o narednim koracima nakon što od SAD dobiju pismene odgovore na zahtjeve.

“Nećemo dozvoliti da se naši prijedlozi utope u beskonačnim raspravama, jer sasvim su jasni takvi pokušaji da se ova tema prebaci OSCE-u”, dodaje Lavrov.

Kao prema već utvrđenom scenariju, Lavrov ističe da će zvanični na ovaj ili onaj Kijev započeti akciju u Donbasu, iako Rusija mjesecima drži više od 100 hiljada vojnika na granici sa Ukrajinom.

“Po mom mišljenju, sve očigledno ima za cilj da se režim u Kijevu natjera na vojnu operaciju u Donbasu ili da na neki drugi način pokopa sporazum iz Minska, uprkos stavovima Pariza, Berlina i Vašingtona da nema alternativnih načina za rješenje konflikta.”

“Sadašnji režim u Kijevu vjerovatno ima plan da još jednom pokuša silom riješiti problem Donjecka i Luganska, izvodeći razne operacije pod lažnom zastavom vođeni svojom zapadnim gospodarima. A još jednom će za sve okriviti Rusiju”, istakla je Valentina Matvienko, predsjednica Vijeća federacije.

Moskva ovih dana očekuje odgovore zapadnih saveznika, iako su oni već jasno stavili do znanja da će odbaciti glavne ruske zahtjeve poput neširenja Alijanse, a pogotovo na vraćanje u stanje od prije više od dvadeset godina.

„Što se tiče konkretnih postupaka, vidimo izjave iz NATO-a o jačanju kontingenta i slanju snaga i opreme na istočno krilo. Sve to dovodi do dodatne eskalacije tenzija. Šef naše države poduzima neophodne mjere da osigura našu zajedničku sigurnost. U stvari, ukrajinske vlasti raspoređuju ogromnu količinu snaga i opreme na granici sa samoproglašenim republikama Donjeck i Luganjsk. Želimo da NATO zemlje pozovu Kijev da odustane od same ideje o upotrebi sile za rješavanje situacije, a mi čekamo pisane odgovore na naše prijedloge o sigurnosnim garancijama čiji je cilj da nam pomognu izbjeći ovakve napete situacije u budućnosti”, kazao je Dmitri Peskov, glasnogovornik predsjednika Rusije Vladimira Putina.

Moskva je više puta negirala da planira invaziju na Ukrajinu, ali su SAD i njihovi NATO saveznici zabrinuti jer je Rusija razmjestila više od 100.000 vojnika blizu ukrajinske granice i pokrenula niz vojnih vježbi u regionu. U središtu sukoba su pitanja o budućnosti Ukrajine. Rusija je tražila garancije da NATO neće primiti u članstvo Ukrajinu i druge bivše sovjetske republike i da će odustati od razmještanja vojnika u tim zemljama, što su članice Alijanse glatko odbile.

Visoko.co.ba/federalna.ba