Biskup Komarica: Hrvati potpuno nestaju iz RS napušteni od države, politike i predstavnika svoga naroda

Komarica se zahvalio za zanimanje ombudsmena, požalivši se da se vrlo rijetko neko iz službenih entitetskih i državnih institucija zanima za stanje katoličke – praktično fizički iskorijene – populacije na području njegove biskupije, posebno u onom njenom većem dijelu koji se nalazi u entitetu Republika Srpska. Primijetio je da mnogi primjeri i ustaljena praksa kršenja mnogih ljudskih i građanskih prava katolika odnosno Hrvata s ovog područja – ne stižu do Središnjeg ureda u Sarajevu, unatoč postojanju regionalnom uredu te institucije u Banjoj Luci, prenose Vijesti.ba.

„Ima se dojam da su mjere kršenja ljudskih prava ugrađene u sustav upravljanja“, naglasio je biskup Komarica.

Odgovarajući na pitanje koliko katolika Hrvata i pripadnika nacionalnih manjina živi sada u župama njegove biskupije na području entiteta RS, biskup Komarica je odgovorio da se krajem svake godine prikupljaju, u duhu crkvenih propisa, egzaktni podatci o broju katolika te dodao da se broj katolika krivicom političara dramatično smanjio tijekom poratnih 22 godine, umjesto da se povećao u duhu Anexa 7 Daytonskog sporazuma povratkom brojnih prognanika koji su se željeli vratiti.

„Sada nedostaje oko 95% katoličke populacije od njenog broja iz 1991., a oko 4-5% od onoga broja koji je bio na kraju 1995.“, pojasnio je biskup.

Zaključio je kako je svim domaćim i stranim političkim dužnosnicima i institucijama u BiH dobro poznato da dva povijesna višestoljetna identiteta katolički i hrvatski uslijed kontinuirane obespravljenosti potpuno nestaju iz ovoga dijela Bosne i Hercegovine.

„Pripadnici tih identiteta, imam dojam, napušteni su od svih državnih institucija i političkih predstavnika, čak i od predstavnika svojega naroda“, naveo je biskup, prenose Vijesti.ba

Nadodao je da se mnogi od preostalih malobrojnih Hrvata katolika svakodnevno susreću s mnoštvom nepravdi nepremostivih životnih problema i poteškoća, a pritom se osim predstavnicima Crkve nemaju nikome obratiti za dobivanje pravne i materijalne pomoći koja im pripada kao građanima ove zemlje.

Biskup Komarica je ombusmane podsjetio na brojne usmene i pismene intervencije apele koje je sam ili zajedno s drugim biskupima u zemlji upućivao nadležnim institucijama i dužnosnicima. Nažalost bez uspjeha.

Na pitanje ombdusmana što bi se trebalo poduzeti da se popravi sadašnje teško stanje u mnogim župama katoličke populacije na području Banjolučke biskupije, biskup je naglasio da su potrebna konkretna djela pravne materijalne i političke pomoći i pružanje ohrabrenja u zaštiti i promicanju temeljnih ljudskih i građanskih prava i sloboda osobnih kolektivnih koje su svim stanovnicima BiH pa tako i katolicima zajamčena domaćim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima.

To je, kako je naveo, pravo na vlasništvo, pravo na raspolaganjem svojom imovinom, pravo na svoj jezik, pravo na rad, na jednak pristup javnim službama u svojoj zemlji, pravo na jednakopravnost i na pravnu zaštitu bez diskriminacije. Spomenuo je i neprihvatljivo i protuzakonito ponašanje predstavnika općinskih, županijskih, entitetskih i državnih vlasti, te predstavnika međunarodnih nadležnih institucija u konstantnom osporavanju prava katolika u župi Drvar da sebi izgrade prijeko potrebnu Crkvu na mjesto porušene od komunističkih vlasti.

Biskup je ombdusmanima Jukić i dr. Džumhur uručio nekoliko knjiga i opširnu pisanu promemorij o kršenju ljudskih prava Hrvata katolika na području svoje biskupije koja se, kako je priopćeno, između ostaloga odnose na društvene, imovinske, političke i sigurnosne probleme. Između ostalog, ukazao je i na neprocesuiranje brojnih ratnih zločina nad članovima i imovinom Katoličke Crkve, na dugotrajnost i neefikasnost sudskih procesa u brojnim slučajevima prognanih katolika koji se žele vratiti na svoju očevinu, na probleme bivših logoraša Hrvata koji su od entitetskih vlasti, nastavio je, dodatno maltretirani i kažnjavanjem zbog traženja svojih prava i drugo. Sugerirao je ombudsmanima da primjere očitog kršenja ljudskih prava češće iznose u javnost kako bi se stvarala potrebna kritička masa za mijenjanje stanja na bolje u korist obespravljenih.

vijesti.ba/visoko.ba