Bilinpoljska izjava: Dokaz višestoljetne državnosti Bosne i njene prepoznatljivosti u Europi

Bilino Polje u Zenici, koje će danas mnogi prepoznati tek po stadionu nacionalnih selekcija Bosne i Hercegovine, za našu državu nosi daleko veći značaj od onog sportskog. Lokacija je to na kojoj je prije 832. godine na svojevrstan način potvrđena državnost srednjovjekovne Bosne, kada je od bosanskih vladara zatraženo da se odreknu učenja Crkve bosanske.

Kulin ban i Crkva bosanska u odbrani domovine

Na Bilinom Polju, zapravo, 8. aprila 1203 godine, izaslaniku rimskog pape predata je izjava u kojoj su poglavari Crkve bosanske izjavili da se odriču svoje Hereze. Samu izjavu potpisali su bosanski ban Kulin, dubrovački arhiđakon Marin, kao i sedam poglavara Crkve bosanske, uključujući i “djeda” Dragiča i “goste” Ljubina i Dražetu.

Kako je u srednjovjekovnoj Bosni vladalo učenje Crkve bosanske, koje nije bilo u skladu sa učenjem rimske crkve, zetski knez Vukan 1199. godine rimskom papi je uputio pismo u kojem je optužio Kulina bana da upražnjava vjeru sa svojim podanicima koja nije u skladu sa učenjima Vatikana. Kako bi izbjegao krstaški rat, kojim je bilo zaprijećeno Bosni, Kulin ban je pozvao papine izaslanike da sa njim riješe ovu situaciju. Iako se, Bilinpoljskom izjavom, formalno odrekao učenja Crkve bosanske, Kulin ban je ipak potajno, zajedno sa svojim podanicima i građanima koji su živjeli na teritoriju Bosne, nastavio upražnjavati ova učenja. Ipak, ovim potezom, kojiim su i druge velike europske sile tog vremena priznale državnost Bosne, izbjegao je krstaški pohod na svoju domovinu.

Potvrda bosanske državnosti i značaja Crkve bosanske

Prema svim diplomatskim značajkama Bilinopoljska izjava iz 1203. je dokument koji pripada sredjeevropskoj kulturnoj sferi, i ne govori samo o prvom sjećanju na Zeničku regiju u pisanim historijskim resursima. Bosna se tretira kao organizovana srednjovjekovna država, sa svim karakteristikama vlasti, a neki pojedinci i kulturni i vjerski trendovi iz tog vremena se posebno naglašavaju.

“Bilinopoljska izjava je dokument koji je jako bitan za državnost Bosne i Hercegovine. Treba naglasiti da, osim što se to desilo na današnji dan 1203. godine, da je u tom trenutku Kulin ban napravio jako bitan potez za opstojnost Bosne i Hercegovine. To su bila vremena krstaških ratova i kada su naši susjedi imali pretenzije da zauzmu Bosnu i Hercegovinu. Kulin ban je jednim potezom napravio djelo kojim je zadržao suverenitet Bosne i Hercegovine“, ističe se svake godien tokom obilježavanje godišnjice Bilinpoljske izjave.

Ono što je dodatno važno, a što se s pravom navodi u historijskoj literaturi, jeste činjenica da je Bilinpoljska izjava potvrdila da su bosanski “krstjani” imali svoj poseban identitet, svoju posebnu vjeru, svoju crkvu i njenu specifičnu hijerarhiju, vrlo jak upliv i ugled u bosanskoj srednjovjekovnoj državi i da su kao takvi evidentirani u pouzdanim historijskim izvorima i izvan srednjovjekovne Bosne.

Visoko.co.ba/Hatidža Hodžić