Cijena gasa kojeg će stanovništvo trošiti nakon novogodišnjih praznika bit će za oko pet feninga po kubnom metru niža od dosadašnje, odnosno iznosit će oko 77 feninga po kubiku. To znači da bi za svakih potrošenih 100 kubnih metara gasa račun trebao biti niži za pet maraka.
Uprava komapnije BH Gas je uputila prijedlog Nadzornom odboru da cijena 1.000 kubnih metara gasa umjesto dosadašnjih 640, bude 600 maraka. NO je potvrdio ovaj prijedlog i danas će ga zvanično uputiti Vladi FBiH na konačno usvajanje. Prijedlogom će biti obuhvaćena i nova cijena za industrijske proizvođače, koja bi trebala biti niža za 14 posto od postojeće.
Ova vijest će zasigurno obradovati stanovnike, prije svega Sarajeva, Zenice, Visokog i drugih mjesta koja imaju izgrađenu distributivnu mrežu. Međutim cijena koju plaćamo mogla bi biti i niža da je u upotrebu pušten gasovod Zenica – Travnik i da je nastavljena njegova gradnja dalje prema Splitu.
Upotrebna dozvola
Razlog zbog kojeg ovaj gasovod već dvije godine leži u zemlji bez upotrebne dozvole je zato što je izgrađen mimo građevinske dozvole. Izvođač radova, konzorcij predvođen firmom Monter strojarske montaže iz Zagreba, prilikom izgradnje nije se pridržavao odredbi iz građevinske dozvole, kazao nam je bivši direktor kompanije BH Gas, koja je investitor ovog gasovoda, Almir Bečarević.
– U gasovod je uloženo 40 miliona maraka. Glavni krivci zbog kojih 40 miliona maraka leži neiskorišteno pod zemljom su izvođač radova, ali i uprava BH Gasa koja nije smjela dozvoliti izgradnju mimo odredbi građevinske dozvole. Da stvar bude apsurdnija, izvođač radova sada tuži BH Gas tražeći isplatu novca za posao koji nisu obavili kako treba – kazao je Bečarević.
Prema njegovim riječima, jednu od ključnih uloga u izgradnji gasovoda mimo odredbi iz dozvole imao je Goran Žagovec, koji je u to vrijeme bio član Nadzornog odbora BH Gasa. Istovremeno bio je direktor GMC inženjeringa, firme koja je kao podizvođač učestvovala u izgradnji ovog gasovoda.
Gdje je gas?
– Ono što još kriju u BH Gasu su rezultati testiranja. Tom prilikom su pustili gas pod pritiskom u sistem. U odvojku prema Novom Travniku gas je „ispario“. Naprosto ga nije bilo, a niko ne zna gdje je iscurio, odnosno zašto gas nije došao do mjernog instrumenta u Novom Travniku – napomenuo je Bečarević.
Naglasio je da značaj gasovoda Zenica – Travnik nije samo gasifikacija Srednjobosanskog kantona. Zahvaljujući ovom gasovodu BiH je mogla osigurati niže cijene po kojima bi kupovala ovaj energent.
– Bila je predviđena izgradnja gasovoda od Travnika do Splita, gdje je naša kontaktna tačka za LNG terminal na Krku. Osim toga, u Splitu smo se mogli povezati sa Jadransko-Jonskim gasovodom, kada bude izgrađen. Na taj način više ne bismo bili ovisni isključivo o Rusiji, kao jedinom dobavljaču, nego bismo mogli birati od koga ćemo u svijetu kupovati ovaj energent, po što nižoj cijeni. Povezivanje sa Splitom spriječilo bi ucjene poput skidanja mjernih uređaja u Zvorniku i slično – istakao je Bečarević.
BH Gas će kako saznajemo, uskoro dobiti i dodatnu mogućnost za spuštanje cijena gasa. Ruski isporučilac je uputio obavijest o novim cijenama gasa koje će važiti od nove godine. Prema toj obavijesti, kada se uprosti računica po kojoj se obračunava cijena, Rusi će jedan kubni metar gasa prodavati za 27 feninga, umjesto dosadašnjih 33.
Gas i zagađenje zraka
Trenutna struktura cijene, koja pokazuje koliko su ekstremno visoke cijene po kojima BH Gas naplaćuje ovaj energent, pokazuje da transport gasa od istoka Rusije do Zvornika, u dužini od oko 5.500 kilometara i kroz četiri države, košta devet feninga po kubnom metru, a od Zvornika do Sarajeva, u dužini od oko 135 kilometara, i kroz jednu državu iznosi 22 feninga po kubiku.
Ne računajući najavljeno smanjenje, cijena gasa po kojoj ga od ruskog isporučioca Gazproma kupuje Energoinvest iznosi 33 feninga po kubnom metru, a prodaje ga BH Gasu po 42 feninga. BH Gas dalje prodaje ovaj onergent Sarajevogasu po cijeni od 64 feninga, a cijena po kojoj ga plaćaju građani iznosi 82 feninga po kubnom metru. Direktna posljedica toga je da je u proteklom periodu, kako saznajemo, oko 20.000 domaćinstava u Sarajevu za grijanje počelo koristiti druge energente, uglavnom čvrsta goriva. Zato i ne treba da čudi ekstremno zagađenje zraka sa kojim se suočavamo u posljednje vrijeme.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.