Arnautovići/Mile

mile_arnautovici_01Arnautovići/Mile.

Mile su bile kraljevsko stolno i saborno mjesto Velikog rusaga bosanskog, te krunidbeno i grobno mjesto bosanskih kraljeva za vrijeme srednjovjekovne Bosne. Osim toga, u to vrijeme u Milama se nalazio i franjevački samostan, a od 1340. biva središte vikarije. Mile se nalaze u neposrednoj blizini Visokog, u današnjem naselju Arnautovići na desnoj obali rijeke Bosne i blizu ušća rječice Goruše. Danas je arheološko područje Mile zaštićeni nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Istraživani dio ovog mjesta je lociran na nekadašnjem neolitskom naselju smještenom u period između 2600-2400 godine p.n.e. Mile se prvi put spominju 1244. godine kao mjesto gdje se nalazila crkva sv. Kuzme i Damjana, koja je bila posvećena svecima-liječnicima, a koje je bilo posjed bosanske biskupije. Iste godine je ban Stjepan II Kotromanić podigao prvi franjevački samostan sv. Nikole. Godine 1340. Mile bivaju sjedište franjevačke vikarije, a samostan je igrao ulogu čuvara javnih isprava. U Milama je, prema nekim historičarima, krunisan i prvi bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić, i to 1377. godine. Tu su krunisani i neki kasniji kraljevi. Osim krunisanja, u crkvi u Milama se vršilo i ukopavanje bosanskih banova i kraljeva. Osim prvog bosanskog kralja Tvtka I, tu je ukopan i njegov stric ban Stjepan II Kotromanić. Kraljevska grobnica je prvotno bila crkva, a kada je postala premalena za zajednicu, ali i krunidbeni ceremonijal, pretvorena je u grobnicu, a izgrađena je nova, veća crkva. Prema Anđeliću, u tim prilikama u manjoj, starijoj crkvi, je najvjerovatnije boravila vladarska porodica.
Grobovi su ispunjavali unutrašnjost crkve, dok se oko crkve nalazila nekropola stećaka. Otkriveno je preko 100 grobova, a u samoj crkvi otkriveno i istraženo 36. Najzanimljivija je kraljevska grobnica gdje je nadzemni dio sačinjen od kamenih ploča crvenkastosmeđe boje, sa figuralnim ukrasima u plitkom reljefu i jedan fino obrađeni stećak sa podnožjem. Primjetna je fina obrada nadgrobnih ploča što upućuje na vještinu i školovanost klesara. Svi nalazi, materijali, nakiti, i ukrasi su uredno pohranjeni, a neki i izloženi u Zavičajnom muzeju u Visokom.
Od ostataka su uglavnom sačuvani ulomci ukrasne kamene plastike, kao i ulomci nadgrobnih ploča. Na nekim odlomcima su primjetne umjetne sposobnosti, kao i sama izrada što govori o veoma visokom zanatskom nivou. Najupečatljiviji dokazi su na sačuvanom bloku gotičke bifore, dijelovima kraljevske grobnice, i posebno na obrađenom stećku – sljemenjaku. Oko, i u samoj crkvi su pronađeni stećci koji ne odudaraju od uobičajenih i ne pokazuju nikakve regionalne karakteristike. Uz stećke pronađeno je i nekoliko nadgrobnih ploča u unutrašnjosti crkve.

www.visocko-oko.co.ba – Magazin plus