Dan nakon oštrih kritika Jamesa O'Briana, pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu i Aziju i jednog od autora Dejtonskog sporazuma – slijedi analiza. I problema i odgovornosti. Krivci za stanje imenovani. Suzbijanje korupcije navedeno kao rješenje. Međutim, oštra retorika, uvedene sankcije i najave novih ipak stanje u Bosni i Hercegovini nisu mnogo poboljšali. Hoće li posljednji istup američkog zvaničnika označiti novu rundu sankcija ili konkretnije djelovanje međunarodnih aktera? Ako su odgovorni već poznati, kako ih natjerati da lične interese zamjene onim državnim?
“Rizik podjele izazvan političkom retorikom i prijetnjama iz RS-a. U energetskom sektoru vidimo da lider HDZ-a BiH Dragan Čović blokira Južnu interkonekciju. Supruga predsjednika SDA nedavno je smijenjena s pozicije direktorice Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu, jedne od najvećih bolnica u zemlji. SDA je također učestvovala u ozloglašenom slučaju s respiratorima, a kada su bili na vlasti, lideri SDA su eksploatisali BH Telecom za ostvarivanje lične dobiti. A naravno, Milorad Dodik i njegov SNSD već godinama usmjeravaju ugovore prema članovima njegove porodice i prijateljima”, naveo je O'Brien.
Kritike su se nizale, pa i na dogovor iz Laktaša. Lični interesi političara okarakterisani su kao prijetnja napretku. Otprilike – sve što slušamo godinama. Međutim, značajno je što ove poruke dolaze direktno od visokog zvaničnika State Departmenta. Analitičari podsjećaju na nedavna upozorenja predsjednika SAD-a zbog podrške Rusiji, ali i generalnog sekretara SAD-a u vezi s tendencijom Dragana Čovića za promjenom operatera sistema prijenosa gasa spajanjem na Južnu interkonekciju. Sada je, ocjenjuju, O'Brian poruke konkretizovao.
“Poruke su vrlo jasne i svi kojima su upućene morali bi se itekako zamisliti zbog njih. Američka politika uvijek najprije šalje vrlo općenite i obazrive poruke, a kako se spušta razina s koje te poruke dolaze one postaju oštrije i neugodnije, ali u jednom trenutku nastupa i situacija u kojoj više nema poruka, ali niti razgovora”, kaže politilog i nezavisni politički konsultant Davor Gjenero.
“Kritike prema Miloradu Dodiku odavno su prešle granicu, on je odavno na crnoj listi. Sada je pitanje da li će Dragan Čović po starom dobrom receptu malo da se primiri, implicintno popusti, pa opet na kraju nastoji da izvuče neku svoju korist ili će i on biti sankcionisan, kao što se najavljivalo”, kaže komunikolog Mladen Bubonjić.
Da li su najave sankcija i upozorenja test za bh. lidere, birače ili Sjedinjene Američke Države da opravdaju svoju mantru da su prijatelji Bosne i Hercegovine? Upozorenja su jasna, ali sankcija pojedinima još nema. Upućeni upozoravaju da i oni koji su pod sankcijama osvajaju izbore i o njima još ovise brojne ključne odluke za Bosnu i Hercegovinu, ali i da na stanje u državi jasno utječu faktori iz susjednih zemalja.
“Sankcije – ukoliko se striktno ne provode – nemaju velikog značaja i tome potvrđuje da se O'Brien jučer sastao sa Željkom Cvijanović, koja je na američkim sankcijama, što je apsolutno neprihvatljivo. Možemo slobodno reći da Andrej Plenković simbolizira ovovremenog Franju Tuđmana, a njegov pandan u Bosni i Hercegovini umjesto Mate Bobana je Dragan Čović. Sve dok imamo takvu situaciju i dok Amerikanci ne poduzmu značajne korake, odnosno, u prvu ruku sankcionisanja da možemo vidjeti da imaju zaista ozbiljne namjere da se razriješi situacija u Bosni i Hercegovini”, ističe Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES.
Bećirović naglašava da su SAD dovoljno moćne da stanje u Bosni i Hercegovini riješe u kratakom periodu. O'Brianov govor pred studentima političkih nauka jasan je i konkretan. Potezi su na čekanju. Pružaju li ovime američki prijatelji još jednu šansu bh. liderima da upozorenja shvate ozbiljno? Ili je, možda, naglašavanje podrške visokom predstavniku i korištenju bonskih ovlasti znak da baš on treba da djeluje prije SAD-a? Kako god, vremena za konkretne poteze bilo koga je malo i pitanje je da li će bez njih država Bosna i Hercegovina i njeni građani imati uopšte prostora za napredak ili će vječno biti žrtve ličnih interesa visokopozicioniranih pojedinaca.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.