Analiza pada Zorana Zaeva

Vijest da je makedonski premijer Zoran Zaev podnio ostavku je šokirala i najveće poznavaoce političke situacije u zemlji. Zaev je prethodno između dva kruga lokalnih izbora najavio ostavku ako njegova stranka izgubi glavni grad Skoplje, ali su mnogi tu objavu klasificirali kao pokušaj da motivišu birači koji se plaše dolaženjem opozicije na vlast. Kako se dogovodilo da makedonski premijer izgubi podršku građana i da riješi da se povuče sa mjesta premijera i predsjednika stranke SDSM? Sve je počelo prije pet godina, kada su građani Makedonije digli “šarenu revoluciju” protiv režima Nikole Gruevskog. Proteste je, ipak, motivisao Zaev objavljivanjima prisluškivanih razgovora koji su otkrili kriminal i surovost vlasti.

“Ovaj naš performans je izraz solidarnosti za sve naše drugove i drugarice koje ovdje traže pravdu od represije vlasti. Tu sa građanima smo i mi, lideri političkih stranaka, da bismo ponijeli odgovornost za farbanje institucija koje su već delegitimirane”, riječi su Zorana Zaeva, lidera opozicije (26.05.2016.).

Iako je tadašnja opozicija uspjela da oformi parlamentarnu većinu 2016. godine, vlast Nikole Gruevskog nije prihvatala da se održi konstitutivna sjednica u Sobranju. Pristalice VMRO-DPMNE su čak upale u zakonodavni dom i fizički su napali tadašnje poslanike. Krvavo lice Zorana Zaeva je postalo simbol surovosti gruevističke vladavine, ali i simbol za pravdu za sve zloupotrebe režima. Prva gorka pilula za makedonsku javnost je bila potpisivanje Prespanskog sporazuma sa Grčkom, gdje je makedonska strana odstupila od čvrstog stava i prihvatila promjenu imena zemlje, za spoljašnju i unutrašnju upotrebu. Ali u Sobranju je za promjenu imena glasalo i 8 poslanika opozicije koji su na kontu imali prethodna krivična djela koja su magično iščezla poslije glasanja. Dio kritičke javnosti je taj čin vidio kao prve znakove da borba protiv kriminala i korupcije neće ici onako kako je Zaev obećao.

Koja je cifra napisana na brojčaniku za koji je tvrdio Zaev da će brojati zaplijenjeni kriminalni novac? Za one koje je do jučer Zaev vikao da su pripadnici režima – sada mu sjede u krilu”, bile su optužbe koje je izrekao Hristijan Mivkoski, lider VMRO-DPMNE (30.06.2020.).

Prespanski dogovor je izazvao još veće razočarenje kada je francuski predsjednik Emmanuel Macron blokirao Sjevernu Makedoniju da počne pregovore sa Unijom 2019. godine, a 2020. godine je tu blokadu produžila Bugarska sa apsurdnim identitetskim zahtjevima. Zoran Zaev nije krio svoje razočarenje od Evropske unije jer su njeni najviši zvaničnici javno obećali da će zemlja početi pregovore ako riješi problem sa Grčkom. Sjeverna Makedonija je ušla u NATO, ali to se činilo kao mala utjeha za promijenjeno ime zemlje i velika obecanja Unije. Zaev je godinama pokušavao da amortizira to nezadovoljstvo i novim odstupcima probavao da riješi i problem sa Bugarskom, ali je to izazvalo novo nezadovoljstvo i u njegovoj stranci. Konačno, poslije katastrofalnog poraza na lokalnim izborime prošle nedjelje, Zaev je rekao da mu je dosta svega.

Osokoljena opozicija nije propustila šansu da sada traži brze prijeremene izbore. Ankete u zemlji pokazuju da VMRO-DPMNE ima prednost kod etničkih Makedonaca, a stranka je ušla i u prvu predizbornu koaliciju u svojoj historiji sa albanskim partnerom.

“Borba se nastavlja i nema zaustavljanja. Vlast je izgubila kredibilitet, naša pobjeda je poraz svih politika vlasti”, izjavio je Mickoski.

Dio analitičara kaže da su neispunjena obećanja Zorana Zaeva za pravo u pravdu uzela svoj danak, dodatno je dvolična politika Brisela uspjela da uništi i zadnje zrno entuzijazma da zemlja može krenuti naprijed.

“Zaev je za pet godina, koliko je bio na vlasti, uradio više nego svi prethodni premijeri. Mogao je još mnogo vise i to je žalosno. To što će ovako da završi, ipak je kriv najviše on jer je trebao mnogo više da radi na osnovnim obećanjima koje je dao građanima”, smatra novinar Naser Selmani.

Stranke koje čine vladajuću većinu su protiv ostavke Zaeva i pokušali su da ga ubijede da se predomisli. U tom stavu prednjači najveći albanski partner u vladi DUI.

“Svi partneri koji učestvuju u radu Vlade su bili apsolutno protiv ostavke premijera Zaeva i zato što računamo da treba da se produži sa pozitivnim politikama Vlade”, ističe vicepremijer Artan Grubi.

Sa Zoranom Zaevim u Sjevernoj Makedoniji definitivno završava jedna era u političkoj historiji zemlje. Hoće li novi premijer biti veci ili manji reformator, vidjet će se uskoro, ali promjena imena zemlje i ulazak Makedonije u NATO će vječno ostati na kontu makedonskog premijera u ostavci.

Visoko.co.ba/federalna.ba