Analiza Adnana Dizdarevića: Koliko utičemo na izbor poslanika u Kantonalnoj skupštini?

Kao i svakog izbornog ciklusa, ovih dana se lomimo između osječaja zgroženosti kojeg stvaraju predizborne kampanje političkih stranaka, te (ipak) građanske dužnosti da se izaberu najbolji od ponuđenih kandidata. Međutim, koliko zaista možemo uticati na izbor?

Kao odgovor na ovo pitanje, u nastavku ćemo iznijeti analizu nekoliko bitnih stavki Izbornog zakona BiH:

Član 9.5

(1) U svakoj izbornoj jedinici mandati se raspodjeljuju na sljedeći način: za svaku političku stranku i koaliciju, ukupan broj važećih glasova koje je politička stranka ili koalicija osvojila dijeli se sa 1, 3, 5, 7, 9, 11, i tako redom, sve dok je to potrebno za tu raspodjelu mandata. Brojevi koji se dobiju ovom serijom dijeljenja su “količnici“. Broj glasova za nezavisnog kandidata je količnik tog kandidata.

(2) Količnici se redaju od najvećeg do najmanjeg. Mandati se dijele po redu, počev od najvećeg količnika, dok se ne raspodijele svi mandati izborne jedinice za određeni organ.

(3) Politička stranka, koalicija, lista nezavisnih kandidata i nezavisni kandidat ne može sudjelovati u raspodjeli mandata ako ne osvoji više od 3% od ukupnog broja važećih glasačkih listića u izbornoj jedinici

Šta ovo u praksi zapravo znači, prikazat ćemo u narednoj tabeli.

Uzmimo hipotetički da su Stranka A, Stranka B i Stranka C prešle izborni prag, a da ukupan broj mandata u skupštini iznosi 10.

Stranka A je osvojila ukupno 100 000 glasova, Stranka B – 30 000 a Stranka C – 10 000

Sada dijelimo mandate redoslijedom od 1 do 10 prateći najveće brojeve koje vidimo i dobit ćemo slijedeći rezultat:

Stranka A: 1, 2, 4, 5, 6, 9, 10

Stranka B: 3, 7

Stranka C: 8

To dalje znači da je Stranka A osvojila 7 mandata, Stranka B – 2 i Stranka C – 1 mandat.

Međutim, ono što se desilo u posljednjim izmjenama Zakona je klasični udar na slobodu građana da biraju, te tiho uvođenje sistema zatvorenih listi:

Čl. 13.5

(4) Mandati za kantonalnu skupštinu koje je osvojila lista raspodjeljuju se najprije među kandidatima sa te liste, od kojih je svaki dobio najmanje dvadeset procenata (20%) od ukupnog broja važećih glasova koje je ta lista dobila, i to dodjelom mandata prema redoslijedu od najvećeg do najmanjeg broja glasova. Ako je pri tome ostalo još mandata koje treba dodijeliti listi, a preostali kandidati su dobili manje od dvadeset procenata (20%) od ukupnog broja važećih glasova koje je ta lista dobila, raspodjela mandata među preostalim kandidatima sa liste vrši se prema njihovom redoslijedu na listi.

Ako pogledamo rezultate Općih izbora iz 2014. godine, shvatit ćemo da niko od tadašnjih kandidata nije osvojio preko 20% od ukupnog broja glasova stranke. Sada, pogledajmo liste! Većina koja će sjediti u skupštinskim klupama odavno je poznata!

Adnan Dizdarević, dipl.iur