Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara i ministar zdravlja i socijalne zaštite RS-a Alen Šarenić nova su lica crne američke liste. Analitičari smatraju sankcije su zaslužene i očekivane. Lista bi se, kažu, mogla proširiti.
“Mislim da je apsolutno jasno da smo mi, nažalost, država u raspadu, koja ne funkcioniše počevši od državne vlasti, vlasti u Federaciji, sudstva, zdravstva, obrazovanja u BiH”, smatra analitičar Srećko Latal.
Ukratko, ovo su razlozi zbog kojih su sankcionisani entitetski predsjednik i ministar. Čavara je 2019. godine odbio da imenuje sudije s liste kandidata koju je dostavio VSTS za popunu upražnjenih mjesta u Sudu. Time je blokirao funkciju Sudskog vijeća za vitalni nacionalni interes, te sastav Ustavnog suda FBiH. No, u HDZ-u BiH kažu da su sankcije isforsirane:
“Ističemo, jasno i nedvosmisleno, da djelovanje predsjednika Federacije BiH Marinka Čavare nikada nije imalo naznaku ugroze Daytona, a kao najjača politička stranka koja zastupa legitimnu volju hrvatskog naroda, stojimo iza svih političkih odluka, osobito nepristajanja na kršenje Ustava i zakonskih propisa. Navedene sankcije očigledno su produkt nastojanja bošnjačkih radikalnih unitarista koji međunarodnim dužnosnicima prenose jednostrane stavove i sliku unutarnjih problema u BiH.“
Podrška stiže i od Vlade RS-a, kažu da sporni Zakon o uspostavljanju agencije za lijekove Republike Srpske nije motivisan političkim razlozima, već brigom za adekvatnu zaštitu zdravlja stanovništva. Ministar Alen Šeranić i danas o sankcijama:
“Ministarstvo zdravlja pripremalo zakon, da je taj akt dobio mišljenje Ministarstava i Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo, da ga je Vlada usvojila, a potom i Parlament, nakon čega je prolazio kroz Vijeće naroda i Ustavni sud, a potom je predsjednica RS-a potpisala ukaz. I onda je Alen Šeranić označen kao etnonacionalista vezano za donošenje zakon.”
Sankcije su argumentovane i nisu nikakvo iznenađenje, mišljenja su analitičati. Tužno je da nam sankcije, pa i zakone moraju nametati strani političari.
“Same sankcije, kao vid disciplinovanja nekih bilo pojedinaca, partija ili država nisu dobre, nisu demokratski instrument koji bi bio prihvatljiv. To samo govori da smo mi i dalje na jako niskom nivou političke kulture i da su nam potrebni neki strani mentori i tutori koji će da nas vode jer naše političke elite nisu sposobne da vode ovaj narod”, ocjenjuje analitičar Velizar Antić.
Latal navodi mu nije poznato da neko od političara, naročito onih koji su već bili na američkoj crnoj listi, posluje s američkim firmama ili tamo često putuje, pa smatra da, samim tim, američke sankcije za razliku od evropskih imaju ograničen efekat.
“Tu je ključno pitanje da li će, kada će i zašto bh. građani neće da sankcionišu političare”, ističe Latal.
Loše stanje u društvu najbolje oslikava sastav crne američke liste. Na njoj se već nalaze član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednica RS-a Željka Cvijanović, bivši predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija, predsjednik Kluba Bošnjaka u Domu naroda BiH Asim Sarajlić, bivši predsjednik PDA Mirsad Kukić, te bivša glavna državna tužiteljica Gordana Tadić. Razlozi su različiti, poruka je ista. Korupcija je nagrizla bh. društvo, demokratije nema.
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.