Nižu se reakcije nakon obraćanja visokog predstavnika Christiana Schmidta pred Odborom za vanjske poslove Parlamenta Velike Britanije. Parlamentarci u ispitivanju obuhvatili sve aktuelne probleme u Bosni i Hercegovini, no Schmidt se nije proslavio. Izbjegavanje konkretnih odgovora, umanjivanje problema i prebacivanje odgovornosti obilježili su njegov nastup.
Nakon što je u izbornoj noći izmijenio Ustav Federacije i Izborni zakon BiH, a time i potpuno promijenio tokove bh. politike, tri mjeseca kasnije na važnim evropskim adresama. Prvo Brisel, pa London. Teme uglavnom iste. Polaganje računa za urađeno. Objašnjenja i prilika za pravdanje.
“Schmidt će učiniti sve da pokuša uvjeriti Evropljane kako je to pogrešno shvaćeno i kako je to pogrešno shvaćanje, ustvari, stereotip koje nameću domaće, ideološke oligarhije, a da sve što on čini – čini zbog dobra BiH”, kaže akademik Slavo Kukić.
Parlamentarci spremno ispitivali, Schmidt, čini se, nevješto odgovarao. Od formiranja Vlade Federacije BiH, preko ruskog utjecaja, pa do Bonskih ovlasti. Schmidt je bez jasnih odgovora. Dan nakon predstavljenog, na udaru je kritika bh. javnosti. Reakcije oštre i negativne.
“Dosta blijed nastup, nevjerodostojan ako hoćete tako da kažem i, naravno, neka nespremnost, rekao bih, koja mi nije u potpunosti shvatljiva, da se argumentovano odgovori na neka od pitanja koja se postavljaju”, navodi politički analitičar Adnan Huskić.
O Schmidtovom nastup nastupu govorio je i Jasmin Mujanović, profesor na Univerzitetu York u SAD-u – ističe kako ga mediji u BiH vrlo oštro analiziraju: “Razumljivo je to, budući da je čovjek odbio jasno odgovoriti na svako pitanje, glumio je bijes kao taktiku odugovlačenja i činilo se da nije upoznat s osnovnim procesima u bosanskohercegovačkom političkom sistemu”.
Schmidt se pred britanskim Parlamentom nije proslavio. Ali je još jednom pokazao da pri upotrebi Bonskih ovlasti oklijeva. Mijenjati može sve, probleme stopirati ili aktivirati, ali samo uz jasnu i čvrstu podršku međunarodne zajednice. A, nju, čini se, nema, pa podsjeća na pogodnije vrijeme njegovih prethodnika.
Kako napominje akademik Kukić, doista je drugo okruženje danas i 2005. godine: “Paddy Ashdown je imao apsolutno suglasje članica Vijeća za implementaciju mira u BiH i centrala centara svjetskih moći za korištenje svojih Bonskih ovlasti”.
“Ako smijeni nekoga od prominentnih kadrova, recimo Milorada Dodika, ono što ja mogu pretpostaviti jeste da će Milorad Dodik na mjestu predsjednika RS-a ignorisati to i nastaviti dolaziti na posao jer nećete imati situaciju kao 1998. i 1999. godine da sa EUFOR-ovim trasnporterima vi osigurate provedbu te odluke i uklanjanja osoba sa tih pozicija”, smatra Huskić.
Nakon predočenog izvještaja u Briselu, te teških pitanja i ne tako dobrih odgovora u Londonu, Schmidt bilježi loše iskorištenu priliku i malo pažnje pod svjetlima evropske političke scene. BiH čak ni toliko.
Visoko.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.