Amir Zukić, ministar razvoja, poduzetništva i obrta u Vladi FBiH: Veliki je broj nedobronamjernih ljudi u javnoj upravi

• Uredbom o zapošljavanju planirano je da FMRPO izdvoji 20 miliona KM za zapošljavanje, da li je riječ o dodatnom novcu ili će FMRPO zbog toga imati ‘manje prostora’ za poticanje poduzetništva?
– S ciljem poticanja zapošljavanja osoba bez radnog iskustva, Vlada Federacije BiH je za 2015. osigurala 20 miliona KM, a 50 miliona KM za 2016. i to iz budžeta FBiH. Dakle, sredstva za subvencije zapošljavanja, u smislu uredbe o poticanju zapošljavnaja, osigurana su u budžetu FBiH, na poziciji federalnog Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta. Ovih 70 miliona KM su dodatna sredstva i ona ne utiču niti umanjuju poticajna sredstva koja ovo resorno ministrastvo svake godine dodjeljuje za razvoj privrede.

• Kakve rezultate očekujete od ove investicije?
– Vlada FBiH prvi put na ovaj način finansira prvo zapošljavanje, a uredbom o poticanju zapošljavanja, koja će se u narednom periodu vjerovatno mijenjati i prilagođavati u funkciji efikasnijeg ostvarivanja željenih ciljeva, u 2015. i 2016. godini planira financirati zapošljavanje oko 11.000 ljudi. Procjene su da bi se sredstvima osiguranim u budžetu za 2015. moglo otvoriti oko 3.200 novih radnih mjesta, dok bi se u sljedećoj godini, za koju je planirano 50 miliona maraka, moglo otvoriti dodatnih 8.000 radnih mjesta.

Poslovne zone

Na osnovu iskustava susjednih zemalja u kojima su se ovakve mjere aktivne politike zapošljavanja pokazale veoma uspješnim, nadam se da će ova uredba rezultirati izraženim interesom poslodavaca i potencijalnih poduzetnika. Samim tim, očekujem pozitivne učinke ove mjere. Osim ove uredbe, ministarstva i zavodi za zapošljavanje planirali su i mnoge druge poticajne mjere i programe s cijem unapređenja zapošljavanja u realnom sektoru, i trenutno je teško precizno kvantificirati projekciju novih upošljavanja u narednoj godini.

• Koje uslove treba ispunjavati pojedinac ili firma da bi mogao koristiti novac za zapošljavanje i samozapošljavanje?
– Sredstva će biti podijeljena kroz javni natječaj na koji će se moći prijaviti pravni subjekti i obrt koji uredno izmiruju sve obveze i nemaju dugovanja po bilo kojim osnovama, s tim da se na natječaj ne mogu prijaviti preduzeća koja se bave trgovinom, ugostiteljstvom i priređivanjem igara na sreću.
Vlada će subvencionirati poslodavce na period od 12 mjeseci, uz njihovu obvezu da zadrže uposlenika još 12 mjeseci uz sve prenadležnosti koje uposlenik ima u prvih 12 mjeseci. Novozaposlenim osobama Vlada će pokrivati sve troškove plaće, doprinosa i poreza na plaću u visini najniže propisane neto plaće u FBiH. Također, postoji i mogućnost samozapošljavanja (zapošljavanje nezaposlene osobe koja obavlja registriranu djelatnost u svoje ime i za svoj račun), osnivanjem vlastitog preduzeća ili obrta. Uredbom je precizirano da će se subvencionirati poslodavci koji će zaposliti osobe u životnoj dobi od 15 do 30 godina, bez radnog iskustva, koje se vode kao nezaposlene osobe duže od trideset dana i koje nemaju ukupno evidentiranog staža osiguranja više od jedne godine u zvanju ili nivou stručne spreme za koju su se obrazovale. Mi ćemo aktivno pratiti provedbu uredbe na terenu te će se, u skladu s potrebama, tekst uredbe mijenjati i prilagođavati, što podrazumijeva da će se gornja dobna granica, koja je sada postavljena na 30 godina, najvjerojatnije povećati. Ta dobna granica sada je tako postavljenja zbog određenih razmimoilaženja u definiranju pojma nezaposlene osobe prema svjetskim i prema našim standardima, dok ova granica ne postoji kada je u pitanju samozapošljavanje.

• Do sada je Ministarstvo dosta ulagalo u poduzetničke zone, jeste li zadovoljni rezultatima?
– Kontinuirano pratimo razvoj preduzetničkih zona u FBiH s aspekta dosadašnjih ulaganja u njihovu izgradnju i privlačenja investitora te u saradnji sa opštinskim organima težimo da stvorimo što povoljnije uslove za privređivanje. U mnogim lokalnim zajednicama smo, kroz značajna zajednička ulaganja, stvorili dobru osnovu za ulazak investitora u zone. Većina lokalnih vlasti je znala iskoristiti, makar i djelimičnu izgrađenost infrastrukture i privući određeni broj preduzetnika u svoje preduzetničke zone, čime se ostvarilo značajno zapošljavanje na lokalnom nivou i time, u većini slučajeva, opravdali dosadašnja ulaganja u te zone. S ciljem postizanja što boljih efekata, kroz realizaciju ovakvog projekta, Ministarstvo sve više favorizira one općine koje postižu značajnije rezultate na privlačenju investitora u zone i one koje pružaju veće olakšice investitorima za ulazak i poslovanje u preduzetničkim zonama.
U narednom periodu smo, također, planirali nastaviti sa značajnijim finansijskim izdvajanjima u ovaj vid preduzetničke infrastrukture iz budžeta FBiH. Osim ovog izvora tragat ćemo i za donatorskim sredstvima za ovu namjenu. Tako smo prošle i ove godine obezbjedili oko 1.000.000 KM od švicarske vlade putem UNDP-a i udružili ih sa budžetskim sredstvima u visini od 2.000.000 KM. Pregovaramo i razmatramo mogućnost da nastavimo sa tom praksom i u narednom periodu.
Generalna je ocjena da su efekti dosadašnjih ulaganja u poduzetničke zone zadovoljavajući, sa izuzetkom manjeg broja opština sa kojima je nastavljena saradnja na prevazilaženju postojećih problema. Pozitivnih primjera investiranja u zone i privlačenja investitora imamo u Livnu, Zenici, Vitezu, Žepču, Orašju, Bihaću, Tešnju, Čitluku, Zavidovićima, Sanskom Mostu i još nekim jedinicama lokalne uprave.
Ministarstvo će u narednom periodu, osim ulaganja u infrastrukturu zona, akcenat staviti na pružanje obuke loklanim vlastima kada je u pitanju model upravljanja poduzetnčkim zonama i promociji usluga koje se nude potencijalnim investitorima za ulazak u poduzetničku zonu.
Od 2004. do 2013. Ministarstvo je uložilo oko 13 miliona KM za unapređenje poslovne infrastrukture u 49 općina u Federaciji, u 43 poslovne zone. Cijenimo da je učinkovitost ulaganja ovih sredstava veoma dobra, te ćemo nastojati još više sredstava izdvojiti iz budžeta.
• Jesu li se poduzetničke zone uspjele nametnuti kao “legla malog i srednjeg” biznisa?
– Koliko su se zone do sada uspjele nametnuti i biti prepoznate kao mjesta za povoljno poslovanje, između ostalog, ovisi od nivoa uređenosti infrastrukture i uslova za poslovanje, tako da ovo općenito ovisi o nizu argumenata koje privatni sektor analizira. Generalno gledano, poduzetničke zone jesu mjesto koje su mali i srednji biznis prepoznali kao prostor za kvalitetnije i povoljnije poslovanje, te prostor koji ima mogućnosti daljnjeg razvoja i pružanja kvalitetnih usluga koje će omogućiti još bolje poslovanje.
• Za mala i srednja preduzeća često se kaže da su motor razvoja, da li je to slučaj i u FBiH?
– Vjerujem da će u narednom periodu, kroz provođenje mjera ekonomske politike ove Vlade, doći do zaustavljanja negativnih trendova, prvenstveno pada broja uposlenih. To mislimo postići provođenjem određenih mjera: smanjenje javne potrošnje, smanjenje opterećenja na rad, postepeno smanjenje poreskih opterećenja kroz provođenje reforme poreske politike, oslobađanje od obaveza prve dvije godine za novouposlene, poboljšanje poslovnog okruženja kroz smanjenje sive ekonomije, stimuliranje zapošljavanja, smanjenje parafiskalnih nameta, pojednostavljenje i ubrzanje procedura za registraciju poduzeća, potpore privrednim aktivnostima, stimuliranje sektora poljoprivrede koji može biti nosilac razvoja, borba protiv korupcije i reforma tržišta rada.
Stati u kraj korupciji
Fokus aktivnosti u narednom periodu bit će usmjeren na stvaranje ambijenta za privlačenje stranih i domaćih investitora, intenziviranje izgradnje tehnoloških parkova i industrijskih zona, povećanje razvojnog potencijala i rasta produktivnosti MSP sektora. Na tom putu, osim povećanja okvira kapitalnih ulaganja u razne vidove poduzetničke infrastrukture radit ćemo i na pružanju olakšica investitorima na svim nivoima vlasti. Dodatno, želimo potaknuti poduzetničku aktivnost sa aspekta povećanja broja novoregistriranih subjekata, prvenstveno kroz razvoj poduzetništva mladih. Poseban akcenat će biti na jačanju inovativnih i savremeno tehnoloških usmjerenih subjekata, odnosno, promoviranju i jačanju izvozno orjentiranih preduzeća. Osigurat ćemo jeftiniji pristup kapitalu MSP-a kroz obezbjeđenje kreditnih linija sa stimulativnim kamatama.
S ciljem osiguranja adekvatnog zakonskog okvira, već ove godine u Parlamentarnu proceduru planiramo uputiti značajne izmjene i dopune Zakona o poticanju razvoja male privrede u Federaciji BiH i Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima.
• S obzirom na to da su MSP na neki način vezani za velika preduzeća, koja su kod nas rijetkost, može li se to smatrati ograničenjem u razvoju MSP-a jer umjesto u BiH partnere moraju tražiti u inostranstvu?
– Jedna od najznačajnijih posljedica ratnog i postratnog perioda je smanjenje i gašenje velikih poslovnih sistema po kojima je BiH bila prepoznatljiva. Njihov opstanak bi sigurno bio značajan generator nastanka i razvoja MSP-a, ali ako se planirani procesi rasta i ekonomskog razvoja nastave, ubijeđen sam da će iz postojećih MSP-a nastati veliki sistemi kakvi su nekad postojali. Takođe, udruživanje postojećih MSP-a motiviranih zajedničkim ekonomskim interesima može imati istu posljedicu.
Dakle, stoji pomenuta tvrdnja, ali ima osnova za optimizam da će ista ograničenja u srednjeročnom periodu biti prevaziđena.
• Pošto ste u Ministarstvo došli iz privrede, najbolje znate s čime se firme susreću, koji su Vaši prioriteti kako biste omogućili privredni razvoj?
– Puno je spornih tačaka u poslovnom ambijentu koji utiču na poslovanje poduzeća u okruženju. Da bi olakšali rad privrednicima, moramo otkloniti administrativne barijere jer je veliki broj nedobronamjernih ljudi u javnoj upravi. To ću govoriti i kao neko ko dolazi iz realnog sektora i ko se do jučer susretao s tim problemima. Moramo stati u kraj tim barijerama i korupciji koja je s tim u vezi promjenom određenih propisa kada su u pitanju zakoni koji određuju rad javne uprave i zakon o stranim ulaganjima. I zakon o privrednim društvima ima nekih problema. Moramo osigurati lojalnu konkurenciju, to jest bolji rad inspekcije i stvaranje istih uslova za poslovanje bez obzira na veličinu, djelatnost ili lokaciju firme. To je veliki posao koji nije jednostavan, ali za koji već postoje pripremljene agende. Detektovano je sve što treba promjeniti, a da bi se to uradilo trebat će nam i pomoć međunarodne zajednice. Što se tiče potencijala, potrebno je podržati postojeće izvoznike u njihovoj branši i kroz set olakšica i poticaja omogućiti im lakši i jednostavniji rad kako bi mogli povećati obim izvoza, održati postojeći broj radnika i omogućiti nova upošljavanja.

Jakub Salkić / Oslobođenje / visoko.ba