Amir Zukić: Federalna vlada za sanaciju ekonomskih posljedica u maloj privredi priprema novi paket pomoći, radi se o 200 miliona eura

Od ove godine obrtnici u Federaciji će za doprinose izdvajati 20 maraka više, jer je zahvaljujući izdašnijim primanjima zaposlenih u javnom sektoru porasla i prosječna plata. Iz Federalne obrtničke komore nisu sigurni da li će se s ovim povećanjem moći izboriti. Jedan od prijedloga je usklađivanje doprinosa sa minimalnom platom.

U vrijeme kada se bore za opstanak na tržištu, privrednici u Federaciji od početka godine izdvajaju dodatnih 20 maraka za doprinose. Većina njih ionako se jedva bori s posljedicama pandemije, a uprkos svemu do sada su obaveze izmirivali na vrijeme. Sada su na prekretnici: opstati ili propasti.

– Povećanjem osnovica povećavaju se doprinosi na osnovu kojih će obrtnik raditi samo za te doprinose. Ostvarivat će vrlo malu platu i uslijedit će otpuštanje radnika – upozorava Naser Idrizagić, predsjednik Obrtničke komore KS-a.

Primanja zaposlenih u javnom sektoru – državnih službenika – dovela su do rasta prosječne plate, što se odrazilo na povećanje doprinosa, navode iz Obrtničke komore. Najteže su to podnijeli oni koji rade u privatnom sektoru u kojem su prihodi u padu ili ih gotovo nema.

– Veliki dio obrtnika ne radi, automatski su povećane plate u javnom sektoru, a smanjen broj obrta koji uplaćuju svoje doprinose ili ih nema. Tako je automatski porasla prosječna plata. Mi smo za to da se bruto plata i doprinosi za obrtnike ne vežu za prosječnu platu u BiH – poručuje Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore FBiH.

– Obrtnici koji imaju od tri do pet radnika neće plaćati samo 20 maraka na mjesečnom nivou nego preko 200 KM – naglašava Idrizagić.

U Kantonu Sarajevo oko 80 posto privrednika je direktno ili indirektno vezano za dolazak turista. Slike zatvorenih zanatskih radnji u starom jezgru Sarajeva najbolji su pokazatelji ekonomske situacije. I zanatlije u gradu na Neretvi doživjele su sličnu sudbinu. Rješenje je moguće, ali ne ubrzo.

– Puno su bolje rješenje postojeći zakoni koji su već u parlamentarnoj proceduri: Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak. Oni korektnije i ravnopravnije uređuju ovu materiju kad je u pitanju i obrt i pravna lica, i usvajanjem tih zakona ovaj problem bi bio prevaziđen – ocjenjuje Amir Zukić, ministar razvoja, preduzetništva i obrta FBiH (SDA).

Federalna vlada za sanaciju ekonomskih posljedica u maloj privredi priprema novi paket pomoći iz sredstava MMF-a kojih, kako je od ranije poznato, još nema.

– Radi se o 200 miliona eura koji idu preko kantona i u direktne programe podrške preko federalnih ministarstava – navodi Zukić.

Za dugoročni privredni oporavak neophodne su korjenite reforme, koje su, uprkos obećanjima datim međunarodnim finasijskim institucijama, decenijama na čekanju.

– Imamo neracionalan broj uposlenih na svim razinama u državnoj strukturi i za to trebaju plaće. Da bi se njima omogućile plaće treba uzeti od realnog sektora i to prelijevanje je neproduktivno i neracionalno i ne vodi dobru – zaključuje Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

U doba pandemije dodatna opterećenja bi ugrozila opstanak obrtnika, ali i cjelokupne ekonomije. Bez snažnog realnog sektora nema ni privrednog oporavka, ali su zato izvjesna nova zaduženja koja se, uglavnom, troše za plate zaposlenih u javnom sektoru, dok su investicije na čekanju.

federalna.ba

https://www.facebook.com/watch/?ref=external&v=1035048123571705