Amela Jusufović: “Stara džamija sa haremom u Goduši“ – nacionalni spomenik kojim se vraća sjaj

Dana, 17. aprila 2019. godine, naš grad Visoko postao je bogatiji za još jedan nacionalni spomenik pod zaštitom države, “ Stara džamija sa haremom u Goduši “ prepoznata je kao graditeljska cjelina, koja posjeduje historijsku, društvenu, dokumentarnu i ambijentalnu vrijednost. Sve one zasebno čine ovaj spomenik jedinstvenim ne samo za visočko područje, nego i šire. Po vremenu proglašenja najmlađi nacionalni spomenik Visokog, ali po postanku spada u najstarije džamije na visočkom području. Da je ovaj goduški biser uvijek bio značajan za ovo naselje, govori i podatak da se u prvom pomenu sela Goduša spominje i džamija, i veže se za drugu polovinu XVI stoljeća, tačnije 1565/ 1566 godinu. Ako bi se vodili tom činjenicom postoji pretpostavka da je džamija i ranije sagrađena, a izgled i oblik jednog dijela nišana, koji se nalaze uz samu džamiju datirani su za kraj XVI stoljeća. Kao i mnogi višestoljetni objekti bila je podložna obnovama i rekonstrukciji, ali i njen današnji izgled i sama lokacija su jedinstveni.

Ta jedinstvenost se ogleda u jednostavnosti arhitektonskog izražaja, gdje se koristio kamen u izgradnji zidova i munare, a drvo za konstrukciju krova. Niska munara, valjkastog oblika i harem su posebna vrijednost i predstavljaju raritet u Centralnoj Bosni. U haremu džamije postoji nišani čiji nastanak se može vezati za vrijeme koje je blisko izgradnji džamije, i kao takvi mogli bi predstavljati osnovu za dalju naučnu analizu. Uzimajući u obzir da je greblje i danas aktivno, to potvrđuje činjenicu o kontinuitetu življenja na ovim prostorima, te veze prošlosti sa današnjicom… Specifično je i to da je usljed obnove, zadržana prvobitna lokacija objekta, čime je sačuvana autentičnost i sakralna izvornost. No ako se pitamo zašto je džamija baš izgrađena na uzvišenju i izdvojena od ostatka sela. Te odgovore možemo potražiti u nekoliko historijskih činjenica. Ovo područje je imalo i historijsku dimenziju, jer je ovom trasom prolazio i poznati Sarajevski/ Kiridžijski put, tako da je mjesto bilo frekventno i živopisno. Džamija je služila kao molitveno mjesto trgovaca, putnika, prolaznika, kiridžija/ konjanika. U neposrednoj blizini nalazio se han, kao i pijaca, tako da je područje predstavljalo jednu vrstu odmarališta, odnosno predaha od putovanja, a džamija im je služila kao molitveno mjesto. Drugu činjenicu trebamo tražiti u tome da je za jedan period osmanske vlasti bila uobičajena gradnja džamija na uzvišenom mjestu, koje je bilo na granici između ruralnih područja, tako da su vjernici iz različitih okolnih sela i zaseoka bili na približno istoj udaljenosti od džamije, te su imali iste uslove za obavljanje molitve. Prema narodnim predanjima smatra se da su je sagradili vojnici osmanske vojske, iako naučnih dokaza nemamo o tačnom graditelju. Sve ove ukazuje na to da džamija u prošlosti nije bila važna samo za muslimansko stanovništvo goduškog kraja, nego i okolnih predjela. Ona predstavlja jedan od simbola Goduše, bogati dio kulturnog naslijeđa našeg grada, na kojeg trebamo biti ponosni i prema kojem se trebamo odnositi zaštitnički.

Mještani Goduše- čuvari nacionalnog blaga Bosne i Hercegovine

Da pojedinci ili grupa ljudi mogu mnogo toga učiniti i biti pokretači mnogih projekata, koji su od značaja za opće dobro našeg grada, dokazali su mještani naselja Goduša. Uvidjevši značaj zaštite ovog spomenika, kao i ambijenta i stanja u kojem se nalazi, pristupili su formiranju inicijativnog odbora, kao rukovodećeg organa, koji će biti pokretačko tijelo u realizaciji niza projekata. Poznati kao radišni i čestiti ljudi, ali i zanatlije, pokazali su da posjeduju i odgovornost i osjećaj za očuvanjem kulturnog blaga. Iako nisu direktno nadležni za brigu o spomeniku koji je pod zaštitom države, samom idejom i angažmanom pokazali su da ga osjećaju svojim. Nebitno iz kojeg ugla posmatramo ovu ambijentalnu cjelinu, da li kao sakralni spomenik muslimanske religije ili kao nacionalni spomenik kao svjedok davnih vremena, te potencijalnu turstičku atrakciju, nužno je da pristupaćnost odnosno putna komunikacija do lokaliteta bude funkcionalna. Tom hronologijom se vodila i ova vrijedna ekipa, koja je pristupila samom uređenju puta, njegovom proširenju, uklanjanju okolnog šiblja i rastinja, prokopavanju kanala, s ciljem da bi se omogućila bolja bezbijednost i mobilnost. Dakle, prva faza je obuhvatala fizički angažman i dobrovoljnost oko 40- ak mještana Goduše. Na osnovu prikupljenih sredstava asfaltiran je najkritičniji dio dionice, koji ubuhvata oko 70 m puta, a pristupni put do same džamije je u dužini od 720 m.

Primjer kako grupa entuzijasta može biti korisna za cijelu zajednicu ogleda se u tome da je njihovu istrajnost prepoznala i Gradska uprava Visoko, na čelu sa gradonačelnikom Mirzom Ganićem, te će sredstvima iz buđeta grada Visoko u narednom periodu, u sklopu kapitalnih ulaganja, biti nastavljeno asfaltiranje ostatka dionice u dužini od 650 m. Nakon čišćenja dionice i asfaltiranja kritičnog dijela puta, pristupilo se postavljanju turističke signalizacije, koja će omogućiti da svaki gost ili turista koji izrazi želju da posjeti ovaj lokalitet ima lakši pristup i bolju orijentaciju. Obzirom da živimo u digitalnom dobu, urađeno je i lociranje na Google Maps, te je “ Stara džamija sa haremom u Goduši “ dobila svoje koordinate. Po pravilniku ispred svakog nacionalnog spomenika, spomenika kulture, lokaliteta od značaja za razvoj turizma, morala bi biti postavljena informativna tabla, sa najmanje dvojezičnim sadržajem o nacionalnom dobru. Uvidjevši taj nedostatak obilježavanja nacionalnog spomenika, u saradnji sa “ Zavičajnim muzejom Visoko “ pristupilo se izradi informativne table, koja je u fazi realizacije. Usljed vremenskih i historijskih prilika, kojima je ovaj goduški biser godinama izložen, javlja se potreba i za cjelokupnom restauracijom objekta, kako pristupnog dijela, tako i eksterijera i unutrašnjosti džamije. To bi zahtjevalo jedan odgovoran i stručan pristup sanacije angažovanjem nadležnih tijela i institucija, pod čijim okriljem su nacionalni spomenici, kako se ne bi narušio izvorni izgled objekta. Vjerujemo da će  kontinuiranim projektima i ostvarenom saradnjom između mjesne zajednice i javnih institucija ovaj goduški biser zablistati punim sjajem i dobiti značaj koji zaslužuje.

U cilju promocije i afirmacije Stare džamije, te oživljavanja onih tradicionalnih vrijednosti i njene primarne funkcije, u džamiji će biti organizovan mevlud u nedjelju, 25. 09. 2022., poslije podne namaza.

 

Amela Jusufović / Visoko.co.ba

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.