Almin Marušić: Razvoj privrede prioritet grada ili ne?

POSLOVNE ZONE U RAZVOJNOM KONCEPTU VISOKOG

RAZVOJ PRIVREDE PRIORITET GRADA ILI NE?

Površina Visokog obuhvata 23372 ha, od čega na postojeće poslovne zone i planirane površine za razvoj privrednih aktivnosti otpada oko 300 ha. Uzimajući u obzir predispozicije za ekonomski razvoj poslovnih zona koje se ogledaju u  povoljnom geografskom položaju i, blizini strateških putnih komunikacija pruža se jedinstvena prilika za privlačenje brojnih investitora. Stoga u fokus treba staviti kreiranje strategije razvoja poslovnih zona i pratećih projekata na kojim grad Visoko treba da bazira svoj dalji razvoj.

Privrednu strukturu poslovnih zona najvećim dijelom čine mala i srednja preduzeća čije su osnovne djelatnosti iz oblasti metalne, kožarske, tekstilne i prehrambeno – prerađivačke industrije.

U Visokom su uspostavljene četiri poslovne zone:

-Poslovna zona Ozrakovići,

-Poslovna zona Čekrekčije,

-Poslovna zona Kula Banjer,

-Poslovna zona Topuzovo polje.

Poslovne zone trebaju biti „operativni alat“ u svrhu realizacije ciljeva strategije razvoja privrede  Visokog.  Da bi moglo biti govora o funkcionalnoj i naprednoj zoni sa benefitima, potrebno je, prije svega, prostorno-planskim aktima odrediti privredne djelatnosti koje se mogu odvijati unutar zone. Zatim, obezbjediti prateću infrastrukturu koja obuhvata saobraćajnu infrastrukturu (pristupne ceste, mostovi, ceste u zoni), energetska dostupnost (trafo stanice, javna rasvjeta, elekrični i ostali priključci), komunalna infrastruktura (vodovodne instalacije, kanalizacione, priključci na vanjske instalacije, plin i sl), telekomunikaciona infrastruktura (telefonski, mrežni i drugi priključci), itd.

Novoosnovana mala preduzeća , unatoč entuzijazmu i odlučnosti da pokrenu vlastiti posao, susreću se sa nedostatkom prostora, investicija, iskustva i sl. Ovakva preduzeća su potentan pokretač lokalne ekonomije i razvoj poslovnog inkubatora u okviru poslovnih zona jedan je od efektnih načina da se takvim preduzećima pruži podrška.

U kreiranju povoljnog poslovog ambijenta sa benefitima kao uzor mogu nam poslužiti privredne zone razvijenih gradova i zemalja čije se razvojne politike ogledaju u:

– sufinansiranu troškova izuzimanja zemljišta i infrastrukturnih radova,

– mala i srednja preduzeća koja grade svoja postrojenja unutar industrijske/poslovne zone mogu postati vlasnici svojih parcela u zoni, ali ih ne mogu prodati u narednih 10 godina, da bi se izbjegle špekulacije,

– veće zone sadrže i poduzetnički centar, poduzetnički inkubator, tehnološki park, servisno-tehničku službu (zajednički nadzor, čuvanje objekata u zoni i specijalne servise za potrebe poduzetnika, skladišta, ubrzane carinske procedure, špediterske usluge, osiguranje), društvenu komponentu (prostorije za poslovne aktivnosti, hotele, restorane, osiguranje) i dr.,

– ponuda raznih vrsta poreskih olakšica (gradske takse), kao što su pionirski status, određena oslobađanja od poreza tokom investiranja, oslobađanja od poreza prilikom reinvestiranja, olakšice za namjensku industriju i sl.,

– kreiranje posebnih službi za implementaciju i praćenje strategija razvoja privrednih zona,

– zelene investicije su stimulisane u vidu bespovratnih sredstava u određenom iznosu po zaposlenom radniku,.

Slovačka je još davne 2001 usvojila Zakon pod nazivom „ Podrška uspostavi industrijskih parkova“. Navedenim zakonom definiran je pojam industrijske zone, vrste subvencija i podrške koja se može dobiti, uslovi koje je neophodno ispuniti, uslovi prodaje zemljišta i načini na koji se zemljište koristi, praćenje i kontrola, administrativne procedure, potpisivanje i raskid ugovora itd..

Iako praksa nudi još mnogo inovativnih rješenja pomoću kojih se može djelovati na veću konkurentnost na tržištu i bolji poslovni ambijent, fokus stavljamo na mjere koje su u nadležnosti gradske uprave i mnoštvo zahtjeva poslovnog sektora upućenih prema gradskoj upravi koji obuhvataju :

  • zahtjev za lokacijom,
  • smanjenje taksi,
  • jednostavnije procedure pribavljanja i izdavanja dozvola,
  • rješavanje problema oko vanjskih priključaka,
  • ubrzavanje administrativnih procedura,
  • obezbjeđivanje poslovnog prostora,
  • povećanje podsticaja i stimulacija i dr,.

Razvoj poslovne zone omogućava otvaranje novih radnih mjesta, brži transfer znanja i tehnologije, osigurava konkurentnost lokalne privrede.

Uloga Gradske uprave u razvoju poslovnih zona je neminovna i kroz sistem mjera treba da stimuliše – potakne razvoj malog biznisa i poduzetništva, unaprijedi kvalitetu življenja, a ne da se samo osloni na sistem poreskih olakšica koji je trenutno destimulirajući.

Gradska uprava treba razviti lokalne kapacitete koji mogu ne samo podržati nego i upravljati lokalnim ekonomskim razvojem, a u okviru toga i strategijom razvoja poslovnih zona, te vršiti promociju potencijala za investiranje i privlačenja kapitala.

 Kao primjer pozitivnih praksi možemo navesti gradove u regionu kao npr: Tešanj, Gračanica, Gradačac, Živinice, Srebrenik, Laktaši, Bjeljina itd., gdje su općinski načelnici-gradonačelnici osnovali industrijske/poslovne zone sa određenim benefitima s kojim su uspjeli riješiti najveće probleme (socijalne probleme i pitanja nezaposlenosti) te drastično povećali budžete općina.

Pitanje stabilnosti privrede je od izuzetne važnosti za Visoko obzirom na nizak životni standard. Prema podacima Zavoda za statistiku prosječna plata u Visokom je iznosila 634 KM, što predstavlja jednu od najnižih u Zeničko-dobojskom kantonu.

 Nepovoljno poslovno okruženje je među glavnim razlozima nedovoljnog investiranja i upuštanje privrednika u poslovne poduhvate.

Stoga, trebamo se zapitati da li su trenutna izdvajanja gradske uprave za razvoj privrede u iznosu od 60.000 KM i 120.000 KM za razvoj poljoprivrede kao grane privrede (0,6% ukupnog budžeta Visokog za 2020. godinu) dovoljna za svjetliju budućnost privrede našeg grada?

Mag. oec. Almin Marušić

visoko.ba