Aliđun – Do podne Ilija od podne Alija

SV. ILIJA: Aliđun – Do podne Ilija od podne Alija

Rijetko je koji svetac u tolikoj časti ne samo kod katolika, nego i kod ostalih kršćana, muslimana i Židova, kao sv. Ilija. Cijela kugla zemaljska posuta je njegovim crkvama i kapelama, u čemu i naša domovina ne zaostaje.
Židovi, koji još uvijek očekuju dolazak Mesije, očekuju i dolazak Ilije pred uspostavljanje židovskog kraljevstva. Zato kod Židova Ilija zauzima mjesto odmah iza Mojsija. Uoči blagdana velikog Sveca, kao i na sam blagdan, tisuće vjernika kršćana, muslimana i Židova dolaze na Karmel da proslave ovaj za njih veliki dan.
Arapi ga više slave iz nekog strahopočitanja, sjećajući se njegove sile i moći, nego iz pobožnosti radi Prorokove svetosti. Kod njih je tvrđa zakletva Ilijom, nego samim Bogom.
I naši muslimani spominju sv. Iliju pod imenom hazreti Alija. Ilindan zovu Aliđun, te narod veli da se do podne slavi Ilija, a poslije podne Alija. Zanimljivo je spomenuti, da misionar o. Bartul Kašić god. 1613. piše, da je naišao kod Vukovara na neke primitivne muslimanske pustinjake sv. Ilije.

Sva mjesta s kojima tradicija veže boravak sv. Ilije sačuvala su do danas bar neki spomen na velikog Proroka.
Ispod visokog Horeba stoji i danas neobična drvena zgrada nazvana Ilijina kapelica. Podignuta je nad ulazom u špilju u kojoj je boravio sv. Prorok.
I u Sarepti je bila u prva kršćanska vremena podignuta crkva u čast Sveca. Spominje je i sv. Jerko. Danas ne postoji, ali Arapi i danas zovu to mjesto Mar-Elias, tj. sv. Ilija.
Najljepši spomenik sv. Ilije jest na Karmelu, koji Arapi zovu Džebel mar-Elias. To znači Brdo sv. Ilije. Do Kristova dolaska dugo je tu bila »proročka škola« pod Ilijinim imenom, koja se kasnije pretvorila u židovsku bogomolju. Ta je špilja duga 14—15 m, široka 7—8 m, a visoka 6 m. Kršćanska predaja veli da se tu sv. Obitelj sklonila na povratku iz Egipta. Druga predaja veli da je sv. Joakim imao na Karmelu svoja stada i da je dječak Isus iz nedalekog Nazareta posjećivao karmelske pastire.
Kad je kršćanstvo dobilo slobodu broj pustinjaka na Karmelu jako se umnaža. Karmel pod zaštitom sv. Ilije cvjeta svecima.
Tu je 1156. i ukazanje sv. Ilije pustinjaku sv. Bertoldu koji gradi prvi pravi samostan pod zaštitom B. D. Marije. U njemu boravi i sv. Šimun Štok od kojega potječe škapular.
Redovnici su mnogo trpjeli. Gradili su, ali im se rušilo. Mnogi su progonjeni, protjerani i poubijani. Sve je to trajalo dok nije 1827. god. sagrađen današnji samostan s crkvom Gospe Karmelske. U njoj je stavljena i špilja sv. Ilije nad kojom stoji natpis: »U ovoj je špilji boravio nekada veliki vođa i otac proroka Ilija Tezbićanin«.
Uz samostan ima i »vrelo sv. Ilije«. Nedaleko vrela ima i mala visoravan o kojoj narod priča slijedeće: »Tamo je bio veliki vrt i voćnjak. Jednog dana prolazio je sv. Ilija umoran i žedan i zapitao od vrtlara jednu dinju. Škrti vrtlar mu odgovori: Nema u mene dinja, ovo je sve kamenje. Prorok će mu nato: Neka i bude sve kamenje. I danas se vidi na tom mjestu kamenje slično dinjama, lubenicama, jabukama, kruškama, a narod to zove »Ilijin vrt«.
Na krajnom istočnom obronku Karmela visokom 515 m. nad morem diže se još jedan karmelićanski samostan. Pred samostanskom crkvicom stoji veliki kip sv. Ilije. Mjesto se zove el-Muhraka. Tu je prema tradiciji Prorok prikazao Bogu onu žrtvu, kod koje se očitovao Bog Izraelov.

Sv. Ilija je u velikoj časti i kod Arapa katolika (maronita), Kaldejaca, Armenaca, Kopta (u Egiptu) i svih istočnih naroda, sjedinjenih i nesjedinjenih. Njemu su se dizale crkve i izvan Palestine. Porfirogenet piše, da je grčki car Bazilije Makedonac podigao sjajni hram njemu u čast. Nekad je i u Solunu bila njegova crkva. Grci, kao i ostali pravoslavci, uvelike časte sv. Iliju i s njegovim blagdanom skopčani su neki narodni običaji.
Na zapadu je vjerojatno prva crkva posvećena Svecu bila na Siciliji. U 17. stoljeću na glas je došla crkva u Sperone (Italija), gdje su se dogodila razna čudesna ozdravljenja od kuge, te ga i obližnja Capua uze za svoga zaštitnika.
Zapadna Crkva je slavila nekad sv. Iliju 17. lipnja, a od 1586. god. na 20. srpnja.
Župnik

psihijatrija.com

http://www.skac.hr/svetacdana/7/20_7.html

http://www.metkovic.hr/iskra/2_70.HTM