Alen Jazić za Al Jazeera Balkans: Bez kontrole neba BiH nema potpun teritorijalni suverenitet

Bosna i Hercegovina ni poslije 27 godina od proglašenja nezavisnosti nema potpuni teritorijalni suverenitet. Naime, još u potpunosti ne kontroliše svoje nebo. To rade kontrole letenja susjednih zemalja i naravno naplaćuju uslugu. Preuzimanje kontrole nad bh. zračnim prostorom je postao strateški cilj Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA). Međutim, dugo se čeka da strateški cilj bude na dohvat ruke. Tek u julu 2017.godine je usvojena “Politika upravljanja zračnim prostorom Bosne i Hercegovine”, koju je pripremio Komitet za upravljanje zračnim prostorom BiH.

Doduše, 13.novembra 2014. godine BiH je preuzela kontrolu nad dijelom svog zračnog prostora, i to do visine od 32.500 stopa ili približno 10 hiljada metara. Ali to su samo sitnice, odnosno avioni koji polijeću i slijeću na ovdašnje aerodrome ili prilaze dubrovačkom aerodromu iz pravca sjevera, te beogradskom aerodromu iz pravca jugozapada, kao i neki tipovi aviona koji fabrički ne mogu dostići visinu od 10 kilometara.

“Što se tiče odnosa letova u zračnom prostoru BiH, puno je brojniji u gornjem dijelu. Primjerice, u zračnom prostoru BiH u 2017. godini je registrirano 359.305 letova. Od toga je Centar oblasne kontrole letenja Bosne i Hercegovine – BHACC imao 41.855 operacija. Ova činjenica dovoljno govori o značaju i potrebi ispunjenja svih preduvjeta za početak pružanja usluga i u preostalom dijelu zračnog prostora BiH”, navodi Rade Zucić, stručni saradnik za odnose sa javnošću BHANSA-e.

Obrazovan kadar

Sljedeći, ako ne i ključni dio priče je novac koji se naplaćuje po kontroli leta. On varira po trajanju kontrole pojedinog leta. U pitanju su desetine miliona. Pa ipak iz nadležne bh. agencije zračne plovidbe imaju svoju računicu. Naplatili su sva svoja potraživanja po kontroli u „donjem nebu“.

“Naglašavamo da Bosna i Hercegovina nije izgubila nikakav novac, jer kompletan prihod ostvaren na temelju naplate en-route naknada od strane BHANSA-e ide isključivo nama u iznosu troškova nastalih pružanjem usluga. Preuzimanjem usluga u gornjem sloju zračnog prostora BHANSA će imati povećane troškove zbog angažiranja većeg broja kontrolora letenja i ostalog zrakoplovnog osoblja, te će se na taj način povećati prihodovna strana proračuna BHANSA“, objašnjava Rade Zucić.

Pojedini eksperti vazduhoplovstva imaju svoje stavove, smatrajući da EUROCONTROL bh. agenciji daje novac za neobavljeni posao, a plaća i susjedima za obavljeni posao. Dr. Omer Kulić, koji je vodio kontrolu letenja u Bosni i Hercegovini u periodu 2010-2014. godine: „Jasno je njima kakve mi političke i proceduralne probleme imamo. Namjera EUROCONTROL-a je da se uspostavi i osnaži BHANSA i zato oni uplaćuju novce za plate i materijalne troškove. Međutim, vrijeme je da se to promjeni“.

Osposobljeni su ljudski resursi i obrazovan kadar u profesiji koja traži izuzetnu koncentraciju. Jedan kontrolor letenja radi u turnusima – 90 minuta kontrole, pa 30 minuta pauze. „Za školovanje nove generacije kontrolora letenja proveden je javni natječaj nakon kojeg je izabran najbolji ponuđač, Češki institut zračne navigacije-CANI, koji je odgovoran za edukaciju i obuku 69 novih kontrolora letenja za potrebe BHANSA-e. Za njihovu obuku Agencija je izdvojila 15 miliona KM vlastitih sredstava. Ovo je najveći projekt u posljednjih nekoliko desetljeća na nivou Europe kada je u pitanju školovanje kontrolorskog osoblja. Ovo naglašavam u trenutku kada na tržištu rada u svijetu nedostaje 15.000 kontrolora letenja. Ta obuka se odvija po planu i utvrđenoj dinamici“, poručuje Rade Zucić navodeći i nabavke neophodne opreme:

„ATM Sistem je vrlo kompleksan sistem koji se razvija i osuvremenjuje godinama. Zaključen je ugovor o nadogradnji sustava za obradu podataka. U tijeku su završne aktivnosti na instaliranju u Operativnim jedinicama Sarajevo i Banja Luka, kao i Jedinici prilazne i aerodromske kontrole letanja Sarajevo, uključujući simulator u Mostaru i testnu platformu u Banja Luci. Realizacijom ovog ugovora izvršit će se nadogradnja postojećeg sustava s neophodnim alatima za rad kontrolora zračnog prometa. Nadograđeni sustav za obradu podataka omogućit će i skraćivanje udaljenosti i trajanja leta kroz tzv. slobodno planiranje ruta, čime će se povećati obujam zračnog prometa uz povećanje prihoda, smanjenje potrošnje goriva i emisije stakleničkih plinova.

Zamršen sistem

Pored toga,  BHANSA je u zaključila ugovore o nabavci sustava  za obradu podataka i glasovnih komunikacija te o nadogradnji VHF/UHF opreme za izmjene i dopune VHF/UHF sistema. Oni će omogućiti  poboljšanja u sustavu komunikacije između službi kontrole letenja i posada zrakoplova. Sveukupno gledano, nabavka ove visoko sofisticirane opreme predstavlja ispunjenje jednog od ključnih uvjeta iz Akcijskog plana za realizaciju FAZE II, odnosno preuzimanje odgovornosti za pružanje usluga na dan 5. 12. 2019. godine. Dodatno, nabavkom  ove opreme osigurava se stalna usklađenost sa EU standardima u prostoru nadležnosti Centra oblasne kontrole letenja Bosne i Hercegovini i poboljšanje sigurnosti zračnog prometa“.

I kada se čini da su svi preduslovi za preuzimanje bh.neba spremni, spominje se moguća stagnacija, pa čak i prijetnja da se na jesen 2019.godine neće desiti potpuno preuzimanje kontrole letenja od strane bh. kontrolora. Procedure i zamršen sistem odlučivanja su i u ovom slučaju presudni.

„Na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa BiH, Vijeće ministara BiH je prema Predsjedništvu BiH uputilo prijedlog za pokretanje postupka zaključivanja Sporazuma o delegiranju odgovornosti za pružanje usluga u zračnom prometu između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske, te istog sporazuma sa vladama Republike Srbije i Republike Crne Gore. Iz Predsjedništva BiH su zatražena pojašnjenja prijedloga, a Ministarstvo komunikacija i prometa BiH tražene odgovore s pojašnjenjima dostavilo je Predsjedništvu BiH 21.12.2018.godine putem e-maila, dok će ista biti dostavljena i službenim putem“, pojašnjavaju iz Ministarstva komunikacija i prometa/transporta Bosne i Hercegovine.

Podsjetimo da Srbija i Crna Gora i nakon osamostaljivanja i dalje vrše zajedničku kontrolu letenja iznad svojih zemalja, te vidimo i dijela Bosne i Hercegovine. Drugi dio bh. neba kontroliše kontrola letenja iz Zagreba. Na kraju se sve vrati početku – političkom dogovoru, ali i velikim novčanim tokovima. U BHANSA-i smatraju da je svima u ovoj zemlji u interesu da se preuzme potpuna kontrola neba, dok iz resornog ministarstva redaju preostale korake.

“Trenutno se očekuje stav Predsjedništva BiH po podnesenom prijedlogu Vijeća Ministara BiH za zaključivanje navedenih međunarodnih sporazuma, te se nadamo da će u što skorije vrijeme biti razriješena predmetna situacija. Pored niza aktivnosti koje treba uraditi u narednom periodu kako bi spremno dočekali preuzimanje kontrole, pitanje zaključenja međudržavnih sporazuma je potrebno riješiti prije planiranog datuma preuzimanja odgovornosti za pružanje usluga kontrole letenja u  gornjem dijelu zračnog prostora BiH tj. do 5. 12. 2019. godine“, poručuju iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.