ALARMANTNO : Na jednog penzionera u FBiH ide 1,14 zaposlenih!

425

Najbolji pokazatelj katastrofalne socioekonomske situacije u našoj zemlji predstavlja omjer penzionera i osiguranika, odnosno zaposlenih. U BiH je on skoro izjednačen, što znači da je država u dubokom siromaštvu, te da je penzioni sistem ozbiljno ugrožen. Usporedbe radi, u zemljama EU na svakog penzionera idu četiri zaposlena.Kada je riječ o Federaciji BiH, prema zvaničnim podacima iz Zavoda PIO/MIO te Federalnog zavoda zapošljavanja, ukupan broj zaposlenih je 448.806, a penzionera 392.873. To znači da ovaj omjer iznosi 1,14:1, što je pogubno za ekonomiju većeg bh. entiteta.

Nalazi revizora

Naime, prema podacima iz revizorskog izvještaja o radu Zavoda PIO/MIO u 2014. godini, krajem te godine broj zaposlenih iznosio je 467.382, što znači da je on u momentu pisanja ovog teksta za 18.000 manji. Tek neznatno je, za oko 2.000, smanjen broj penzionera u odnosu na decembar 2014. godine.
Da je trend smanjenja onih koji pune fondove ili budžete prisutan već duže vremena, svjedoče podaci prema kojima je došlo do smanjenja broja obveznika uplate doprinosa za 2.370 ili 3,92 posto u odnosu na 2013. godinu. To ukazuje da se povećava broj korisnika penzija uz istovremeni pad broja osiguranika.

Predsjednik Skupštine saveza penzionera FBiH Omer Omerefendić omjer zaposlenika i penzionera ocjenjuje katastrofalnim.

– Postojeći broj zaposlenih ne osigurava isplatu penzija ni u iznosima kakve imamo danas. Podatak o tome da prosječna penzija iznosi 365 KM sve vam govori. Porazan je podatak da je 80 posto penzionera u zoni gladi – kaže Omerefendić.

Kaže da se aktuelna vlast, umjesto da rješava osnovnu stvar, a to su urgentne mjere zapošljavanja, bavi drugim pitanjima.

– Najugroženija kategorija u najsiromašnijoj zemlji Evrope su penzioneri. Ima nas 400.000. Polazeći od tih činjenica, smrtnost je povećana za 100 posto. Što je najgore, svi pokazatelji upućuju na to da se život penzionera iz mjeseca u mjesec pogoršava. Imamo i podatak prema kojem se u posljednjih 10 godina potrošačka korpa u odnosu na rast penzija povećala za 20 puta – kaže Omerefendić.

Poruka Novaliću

Podsjeća da posljednji razgovor s premijerom Fadilom Novalićem nije urodio plodom. Dodaje da će 18. avgusta biti održana sjednica Izvršnog odbora Udruženja penzionera, kada će biti ozvaničen datum za masovne proteste, a oni bi trebali biti održani 24. septembra.

Analitičar Vanjskotrgovinske komore Igor Gavran smatra da je omjer broja osiguranika i penzionera u našoj državi već duže vremena izrazito nepovoljan.

– Jasno je da u važećem sistemu penzionog osiguranja, utemeljenom na načelu “generacijske solidarnosti”, ovakav omjer ne može osigurati održivo funkcioniranje sistema penzionog osiguranja, a pogotovo ne zadovoljavajući nivo primanja za penzionere. S obzirom na to da su opterećenja po ovom osnovu koja plaćaju poslodavci i sami osiguranici uz svoja primanja svakako previsoki i potrebno ih je dalje smanjivati – kaže Gavran.

On dalje navodi da se, osim dugoročnog rješenja putem novog zapošljavanja na osnovu novih ulaganja i proširenja poslovanja privrednih subjekata, povećanja prosječnih primanja i time apsolutnih iznosa koji se, čak i uz smanjenje stope obračuna doprinosa uplaćuju u penzione fondove, kratkoročno stanje može znatno poboljšati.

Moguća rješenja

Kao moguća rješenja Gavran navodi paralelno intenziviranje rada na suzbijanju sive ekonomije i pojačanom naplatom dugova i tekućih obaveza po ovom osnovu, te smanjenjem stopa doprinosa i drugih opterećenja koji utječu na cijenu rada.

– Time bi se motivirali i oni poslodavci koji trenutno djeluju u zoni tzv. sive ekonomije da prijave svoje zaposlene i počnu im uplaćivati pripadajuće doprinose. Napominjem da i Vanjskotrgovinska komora BiH kontinuirano zagovara i nadležnim vlastima predlaže upravo ovakva rješenja kako bi se istovremeno doprinijelo poboljšanju uslova poslovanja i rasterećenju privrede, kao i stabilizaciji sistema obaveznog osiguranja zaposlenih i time životnog standarda i domaće tražnje, odnosno potrošnje, koja je, opet, od ključne važnosti za poslovanje same privrede – kaže Gavran.