Ajša Ramić: Ispred Visokog je, sigurno, neko bolje vrijeme o kojem svi maštamo!

U narednim minutama imat ćete priliku pročitati još jednu pozitivnu visočku priču. Da nije sve monotono i negativno, svojim radom i trudom dokazuje 25-godišnja Ramić Ajša. Ajša je još jedan od pozitivnijih primjera da Visoko ne daje samo korumpirane i neobrazovane mlade ljude, nego i one koji imaju mogućnost, ali i želju, da mijenjaju svijet! U nastavku, Ajša Ramić za visoko.ba:

-Prije nego što pređemo na ozbiljnija pitanja, kaži nam za početak zašto baš pravo kao prva profesija?
Ja sam zaista oduvijek sanjala da ću završiti pravo i postati advokat, ali kao djevojčica sam zamišljala to malo drugačije, što je i normalno jer dok smo djeca drugačije percipiramo stvari i djeca za razliku od odraslih u svemu vide samo pozitivno, pa tako sam i ja u toj svojoj želji tada vidjela samo pozitivne stvari, dok sam kasnije uvidjela da u svemu tome ima dosta i negativnih stvari kao što je teško recimo pronalaženje posla. Ali obzirom da je moja želja bila jaka, tako ni u srednjoj školi nije bilo sumnje da ću po završetku srednjeg obrazovanja upisati Pravni fakultet i ostvariti se kao pravnica, jer uvijek ostvarujem svoje želje.

-Nakon mastera na pravu, odlučila si se za master na kriminalistici. Zašto kriminalistika, pored prava?
Nakon završetka dodiplomskog studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu logičan slijed bio je upis na drugi ciklus studija koji sam upisala na zeničkom Univerzitetu na smjeru Krivično pravo. Pred sam završetak master studija odlučila sam da ću još jednom sjesti u studentske klupe, i upisala sam još jedan drugi ciklus na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije na smjeru Kriminalistika. Lahko je shvatiti i povezati zašto kriminalistika pored prava sada kada Vam kažem da je moj prvi magistarski rad rad iz oblasti Krivičnog prava a, idući koji želim pisati je iz smjera Kriminalistike, uže oblasti Forenzika. Kriminalistika i Krivično pravo su jako povezani i srodni, pa kada je već tako, zašto ne bih proširila svoje znanje a, i zvanje na još jednu nauku.

-Šta je to što te privuklo kriminalistici?
Kriminalistika je fantastična nauka, nikada ne stagnira, konstantno se izučava nešto novo i zbog toga je posebna. Iskreno govoreći, dosta je slična Krivičnom pravu. Kriminalistika je multidisciplinarna nauka koja se bavi proučavanjem i primjenom naučnih metoda za otkrivanje i razjašnjavanje krivičnog djela i počinitelja, osiguranje dokaza, također se bavi sprječavanjem i suzbijanjem kriminaliteta. Bez kriminalistike i kriminalističke obrade nema ni krivičnog postupka, a krivični postupak je pravna oblast. Dakle, kriminalistika je zapravo „dio“ prava. Jedan od razloga zašto sam se opredjelila i za kriminalistiku je ta srodnost sa mojim primarnim zanimanjem.Po momentu saznanja koje predmete imam za izučavati na kriminalistici odmah sam se opredjelila da moj naredni magistarski rad bude istraživanje na predmetu Forenzika, jer me Forenzika zbog svoje posebnosti privukla na prvi pogled.

-Kakvi su tvoji daljnji planovi nakon završetka mastera kriminalistike?
Naredna godina je puna planova, ali u mnoštvu tih planova, najvažnije što želim da kažem da se za početak iduće godine pripremam za izdavanje knjige koju pišem i koja ima veze isključivo sa pravom. Nakon što izdam i promovišem knjigu, planiram da završim obaveze koje sam sama sebi „nametnula“ i sa radošću ću da ih privedem kraju, a to je gore spomenuti magistarski rad, kriminalistika i školovanje za ovu akademsku godinu. A nakon završetka drugog ciklusa na kriminalistici, što se tiče karijere planiram da se bavim onim za što sam se školovala sve ove godine, i da budem u tome najbolja.

-Koliko odricanja zapravo zahtijeva studiranje, gradnja karijere, budućnosti?
Sve u životu što radimo ukoliko radimo onako kako treba tj. ukoliko radimo u potpunosti a ne djelomično, zahtijeva odricanje. Studiranje i izgradnja karijere zahtijevaju određena odricanja, ali ipak mogu da kažem da se nisam u potpunosti odrekla svega kao što je običaj da mnogi kažu. Zaista je bitno biti dobro organizovan i u svakom danu pronaći malo vremena i za sebe, jer u suprotnom ne bi ništa postigli. Samo dobra organizacija, i po neko odricanje od nebitnih stvari u mom životu rezultirali su mojim skromnim uspjesima. Ali ipak, tek sam na početku karijere koju planiram ostvariti, pa vjerovatno ću za par godina znati da li sam imala neka veća odricanja od ovih koja sam imala do sada. Za sada tvrdim da je najvažnija dobra organizacija.

-Da li planiraš završiti i treći ciklus obrazovanja?
Naravno, ove godine na Pravnom fakultetu u Sarajevu, gdje i planiram završiti treći ciklus i steći zvanje doktora nauke , nije bio objavljen konkurs za treći ciklus uopće,ali možda je i bolje jer u tom slučaju ne bih upisala drugi ciklus na kriminalistici. Stoga, u jednoj od naredne dvije akademske godine planiran je konkurs za treći ciklus visokog obrazovanja i sigurno ga planiram upisati. Šteta je ne završiti treći ciklus visokog obrazovanja i time zatvoriti jedan vrlo bitan krug za svakoga ko želi ozbiljnu karijeru u životu. Smatram da će tek u momentu završetka trećeg ciklusa moje želje koje se odnose na obrazovanje biti ispunjene u potpunosti. Planiram doktorske studije onda kada ih upišem u potpunosti posvetiti pravu kao mojoj primarnoj profesiji i mogu reći mojoj prvoj ljubavi. Jer za mene je pravo je stil života, nije samo profesija.

– Da li si politički aktivna i šta možeš reći o lokalnoj politici?
Od 18.godine sam bila politički aktivna, do prije mjesec dana. Prije mjesec dana sam zvanično prestala da budem član političke partije čiji sam član bila. Smatram da se ne mogu dokazati u politici onoliko koliko bih željela. Lokalnom politikom sam se rijetko bavila jer sam zadnjih par godina više vremena provela u drugim gradovima. No, zadnju godinu i po koliko sam češće tu primjetim neke promjene, neke su na bolje, neke su na gore ali u svakom slučaju nešto se mijenja.

-Kako lokalna politika utiče na život jednog akademskog građana?
Lokalna politika svakako da utiče na život jednog akademskog građanina u mnogo čemu. Prvenstveno smatram da bi se na lokalnom nivou trebali potruditi da sačuvaju mlade i visoko obrazovane ljude koji su se dali maksimalno za svoju karijeru, kako ne bi odlazili u druge gradove i drugim gradovima poboljšavali stanje stvari. Smatram da bi se ukoliko bi se na lokalnom nivou nekome ko je izuzetno kvalitetan, visoko obrazovan i sposoban dao posao, da ta osoba tada ne bi morala tražiti posao u drugim mjestima- a posao je ono što svako očekuje nakon završetka srednje škole, a kamo li fakulteta, master studija ili doktorata. Lokalna vlast bi također trebala po mom mišljenju, da stimuliše mlade da se školuju sa stipendijama za nadarene učenike ili studente, jer svjesni smo da je finansijska situacija jako loša i da je sve manje mogućnosti za mlade ljude da napreduju zbog loše finansijske situacije.

– Kao neko ko se izuzetno ostvario na polju obrazovanja, šta možeš poručiti mladima u Visokom? Vrijedi li se truditi i zalagati kada se u obzir uzmu sve pojedinosti visočke općine, vlasti itd?
Vrijedi se obrazovati! Vrijedi ulagati u sebe, vrijedi se odreći nekih, kako sam već navela, nebitnih stvari u Vašim životima kako biste mogli ustati jedno jutro ponosni na sve svoje titule, na sve svoje uspjehe, sami na sebe. Jako je teško ostvariti se i izgraditi karijeru i sa visokim obrazovanjem, stoga svima koji imaju priliku savjetujem da se ne zaustavljaju na srednjim školama, već da se svim silama potrude da završe fakultet i da postavljaju visoke ciljeve sami sebi i sigurno će uspjeti. Bitna je volja, dobra organizacija i trud, jer uporni su oni koji opstaju i uporni su oni koji ostaju. Niko nije više ili manje pametan, razlika je samo u upornosti i volji. Vrijedi se boriti i zalagati, jer sigurna sam da je ispred Visokog neko bolje vrijeme o kojem svi maštamo. Ali, i mimo toga, vrijedi se boriti sam za sebe, jer lijepo je biti ponosan na sebe svakog dana.