Aiša Hadžiahmetović već pet godina živi u Melbournu, u Australiji. U rodnom Sanskom Mostu bila je profesorica bosanskog jezika u srednjoj školi te predsjednica BZK „Preporod“.
Organizovala je brojne književne večeri, likovne izložbe, pozorišne predstave, a od 2001. godine je pokrenula Omladinsko pozorište “Theatar art” koje je tokom 15 godina rada produciralo 15 pozorišnih predstava i tri dramska recitala. Objavila je dramu “Koje boje je ljubav”. Završila je studij Svjetske književnosti sa teorijom književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu.
U Australiji urednik i voditelj je SBS radija na bosanskom jeziku, kao i za Community radio 3ZZZ. U okviru Viktorijanske škole jezika predaje bosanski jezik u Bosanskoj školi, u centru Caroline Springs od 2018. godine.
Od 1994. godine emituje se program na bosanskom jeziku
SBS i ABC su dvije najvažnije medijske kuće u Australiji, a od 1994. godine na SBS-u emituje se program na bosanskom jeziku.
„SBS radio je državni radio Australije, informativnog je karaktera i pokriva cijelu Australiju. Nudi programe na 68 jezika, i pogotovo je otvoren za nove migrante. Počeo je s radom 1975. godine. Od 1994. godine SBS radio emituje program i na bosanskom jeziku koji je nastao kao potreba doseljenika iz Bosne i Hercegovine da imaju medijski prostor na svom jeziku“, rekla je Hadžiahmetović.
Program se odvija jednom sedmično i donosi najnovije informacije iz svijeta, Australije i Bosne i Hercegovine, uz učešće gostiju i javljanje dopisnika.
„Sedmične izvještaje sa pregledom zbivanja već nekoliko godina šalje nam naš redovni dopisnik iz Sarajeva Semra Duranović Koso. Dio programa je uvijek posvećen i bosanskohercegovačkoj zajednici u Australiji. SBS radio je važan za svakog Bosanca i Hercegovca u Australiji, za svakog ko ga sluša i razumije. Program na bosanskom jeziku je naš most ljubavi prema domovini, naša oaza, naša zajednička kuća“, kazala je Hadžiahmetović.
Kroz ovaj program posebna pažnja je posvećena obilježavaju historijskih datuma i državnih praznika.
„Gosti našeg programa su ljekari, socijalni radnici, predstavnici zajednica, sportskih klubova i sami sportisti, umjetnici, aktivisti, psiholozi, vjerski službenici, a svakako da nerijetko gostuju i ljudi iz Bosne i Hercegovine, pa i svijeta. Najčešći gost u povodu dva najznačajnija državna praznika – Dana državnosti i Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine je naš ambasador za Australiju i Novi Zeland Mirza Hajrić. Gosti iz Bosne i Hercegovine su još bili Sudbin Musić, politolog i aktivista iz Prijedora u povodu Dana bijelih traka, dr. Hariz Halilović na godišnjicu genocida u Srebrenici, Nedžad Abdić, urednik i voditelj radija ‘Bir’ u povodu godišnjice zločina u Ahmićima, Husein Kličić, predsjednik CK BiH povodom migrantske krize, Nihad Krndžija, urednik i voditelj radio i tv programa ‘Naša riječ’ iz Chicaga, i drugi“, pojašnjava Hadžiahmetović.
Dopunske škole i mektebi čuvaju bosanski jezik
Bosanski jezik u dijaspori se čuva, između ostalog i kroz Dopunske škole koje djeluju subotom i mektebe.
„Kolika je važnost očuvanja maternjeg jezika za kulturni identitet jednog naroda ne treba posebno naglašavati. Jezik je fundament, strukturni temelj i lična karta svake društvene zajednice koja se može označiti kao narod. A šta nama znači i samo imenovanje našeg jezika, kada nam je u jednoj povijesnoj čestici vremena prijetio i fizički nestanak, također je izlišno pominjati. Ali je činjenica da je dijaspora budni čuvar na straži očuvanja jezika, zahvaljujući i tome što je skoncentrisana uglavnom u demokratskim društvima koja promoviraju multikulturalnost i višejezičnost, za razliku od naše domovine, na čijem se teritoriju u velikom dijelu, na žalost, niječe imenovanje bosanskog jezika. I to je ta dvostruka radost izvan domovine da možeš dignute glave reći: da, čovjek sam“, smatra Hadžiahmetović.
Najorganizovanije škole bosanskog jezika u Australiji su u Melbourneu i Sydneyu.
„U Melbournu Bosanska škola postoji već 26 godina i odvija se pod okriljem obrazovne institucije Victorian School of languages, Viktorijske škole jezika, u okviru koje se uči preko 60 jezika. Već 16 godina postoje i VCE odjeljenja za bosanski jezik, što znači da učenici 12. razreda, maturanti, mogu ravnopravno sa drugim izbornim predmetima izabrati i izučavati bosanski jezik kao svoj izborni predmet. Trenutno, u Melbourneu oko stotinjak učenika pohađa Bosansku školu u dva centra, na istočnoj i zapadnoj strani grada“, dodaje Hadžiahmetović.
U Sydneyu djeluje Bosanska škola sa otprilike sličnim brojem učenika, raspoređenih u nekoliko školskih centara i u Bosanskom kulturnom centru.
Kada su u pitanju drugi gradovi, uglavnom se nastava bosanskog jezika odvija po Bošnjačkim islamskim centrima, u kojima se po pravilu, nakon mektebske nastave, volonterski organizuju časovi bosanskog jezika.
U Australiji živi 50.000 Bosanaca i Hercegovaca
Sagovornica Anadolu Agency ističe da je najvažnije to da su i mladi roditelji koji su samo porijeklom iz BiH, veoma bosanski orijentisani, nose ljubav prema Bosni u svome srcu, naslijeđenu od roditelja, a svoju osviještenost o značaju višejezičnosti i o njegovanju bosanskog jezika, pokazuju time da šalju djecu u bosanske škole.
Pored asimilacije i velike fizičke udaljenosti, Hadžiahmetović smatra da je jezička globalizacija najveći izazov koji bilo koja etnička zajednica može imati u budućnosti.
„Pod tim mislim i na jezičku globalizaciju koja se odvija veoma ubrzano u zajedničkom ritmu sa svim tekovinama koje nameće novo vrijeme. Zahvaljujući razvoju tehnologije jezička anglikanizacija prisutna je u svakoj sferi života. Ljudi sve manje razgovaraju, sve je manje žive riječi, a i rijetki čitaoci će uskoro zajedno sa knjigama na prašnjave police. Naš duh ostaje gladan jer nema više istinske predaje, priče koja opsjenjuje slušaoca, koja će ga držati zakovanog, opčinjenog riječju i buditi mu maštu“, rekla je Hadžiahmetović.
Bosanskohercegovačka dijaspora u Australiji broji oko 50.000 osoba, najviše u Sydneyu, Melbournu, Perthu, Adelaidu i Brisbaneu.
Visoko.co.ba/federalna.ba/AA
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.