NaslovnicaPreporukaAhmetović: Žr...

Ahmetović: Žrtve rata su zanemarene isključivo iz razloga što zločinci nisu procesuirani

Piše: Eldar Abaz

U Bosni i Hercegovini kršenje ljudskih prava je svakodnevnica, uz to još ako dodamo i činjenicu da osobe s invaliditetom, kao populacija na margini društva, najviše trpe diskiminaciju i isključenost možete zaključiti onda o kakvom radu institucija je riječ.

Civilne žrtve rata od države su, uglavnom, dobile minimalac ili zatvaranje vrata. Koliko god to zvučalo ružno ili preuveličavanje, nažalost, to je realna slika.

Ko se smatra civilnom žrtvom rata prema Zakonu?

Odgovor na ovakvo pitanje, najbolje je pojašnjen u Vodiću za civilne žrtve rata, a mi vam u cjelosti prenosimo navedeno.

Civilna žrtva rata je osoba kod koje je u toku rata ili neposredne ratne opasnosti, usljed ranjavanja ili nekog drugog oblika ratne torture nastupilo oštećenje organizma, što uključuje mentalno oštećenje ili značajno narušavanje zdravlja ili nestanak ili pogibiju te osobe.

Zakon pravi razliku između civilne žrtve rata i priznanja statusa civilne žrtve rata. Civilna žrtva rata je svaka osoba kod koje je u toku rata ili neposredne ratne opasnosti, usljed ranjavanja ili nekog drugog oblika ratne torture nastupilo oštećenje organizma, što uključuje mentalno oštećenje ili značajno narušavanje zdravlja, nestanak ili pogibiju te osobe. Istovremeno, Zakon priznaje status samo ograničenoj kategoriji civilnih žrtava rata, a to su:

  1. osobe kod kojih je nastupilo oštećenje organizma od najmanje 60% ili značajno narušavanje zdravlja usljed mučenja, nehumanog i ponižavajućeg postupanja, nezakonitog kažnjavanja, protupravnog lišavanja slobode (zatvor, koncentracioni logor, internacija), prinudnog rada tokom ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti;
  2. osobe kod kojih je nastupilo oštećenje organizma od najmanje 60% u vezi s ratnim doga đajima (bombardiovanje, ulične borbe, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl.);
  3. osobe kod kojih je nastupilo oštećenje organizma od najmanje 60% od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon završetka rata;
  4. osobe kod kojih je nastupilo oštećenje organizma od najmanje 60% u vezi s diverzantskim, terorističkim akcijama kojima se ugrožava sigurnost i ustavni poredak Federacije BiH;
  5. članovi porodice nestale osobe, ako je nestala osoba bila civil odnosno nije bila pripadnik oružanih snaga;
  6. članovi porodice osobe koja je poginula u vezi sa ratnim događajima (bombardovanje, ulične borbe, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak).

“Zakon u FBiH nije postavio vremensko ograničenje za priznavanje statusa civilne žrtve rata. To znači da se status civilne žrtve rata priznaje i osobama kod kojih je došlo do naknadnog oštećenja organizma – ispoljene i pogoršane bolesti, dugog razdoblja inkubacije, gubitka ekstremiteta i vida oba oka zbog pogoršanja opšteg zdravstvenog stanja, mentalnog oštećenja i drugih oštećenja organizma kao posljedice rata ili neposredne ratne opasnosti“, stoji navedeno u vodiću za civilne žrtve rata.

Civilne žrtve rata imaju sljedeća prava:

  1. ličnu invalidninu ili mjesečno lično novčano primanje;
  2. dodatak za njegu i pomoć od strane druge osobe;
  3. ortopedski dodatak;
  4. porodičnu invalidninu,
  5. pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala,
  6. osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, prekvalifikacija i dokvalifikacija);
  7. prioritetno zapošljavanje;
  8. prioritetno stambeno zbrinjavanje;
  9. psihološku pomoć i pravnu pomoć.

Također, u pomenutom Vodiću se pominje i razvrstavanje žrtava po procentu oštećenja organizma. S toga je navedeno da su prva skupina – invalidi sa 100% oštećenja kojima je za redovan život potrebna njega i pomoć od strane druge osobe, zatim druga  skupina – invalidi sa 100% oštećenja organizma, treća skupina- invalidi sa 90% oštećenja organizma, četvrta skupina – invalidi sa 80% oštećenja organizma, te peta skupina – invalidi sa 70% oštećenja organizma i  šesta skupina – invalidi sa 60% oštećenja.

Kada je riječ o invalidnini, stanje je tek tu gore. Odnosno za prvu skupinu invalidnina iznosi 514,00 KM, drgu invalidnina iznosi 375,00 KM, zatim treću skupinu invalidnina iznosi 283,00 KM, četvrtu invalidnina iznosi 221,00 KM, dok za petu invalidnina iznosi 164,00 KM, a šestu skupina, ujedno i najmanja invalidnina, a ona iznosi 92,00KM.

Sagledamo li realno, ovakve cifre ne mogu pokriti ni osnovne životne potrbštine i uslove. To samo pokazuje koliko je ova populacija na udaru i na koji način se sa njima postupa.

Institucije moraju još puno toga da poboljšaju u svom radu

O ovoj temi smo razgovarali sa Amerisom Ahmetović, predsjednicom Udruženja civilnih žrtava rata “Svjetlost“ u Sarajevo. Naime riječ je o nevladinoj neprofitnoj organizacija koja okuplja civilne žrtve i porodične žrtve rata, radi organizovanog djelovanja i ostvarivanja prava. Udruženje je proizašlo iz koordinacije šest opštinskih Udruženja na nivou Kantona Sarajevo. Trenutno u ovom Udruženju se nalazi 2096 registrovanih članova.

Bosna i Hercegovina je potpisnica Ženevske Konvencije o pravima osoba s invaliditetom što znači izjednačavanje prava svih invalidnih osoba. Međutim, kako naša sagovornica ističe,  iako smo potpisnici te Konvencije to se u praksi ne provodi.

“Ja otvoreno govorim o tome i boli nas što smo podijeljeni na razne vojne invalide i civilne žrtve rata kada su prava o istim u pitanju. Zakon o civilnim žrtvama rata proizlazi iz Zakona ratnih vojnih invalida 70 posto. Međutim, to se odnosi samo na lična primanja, na invalidninu a za sva ostala prava smo uskraćeni.“

“Žrtve rata su zanemarene isključivo iz razloga što zločinci nisu procesuirani, što nijedna žrtva nije dobila odštetu prije svega za duševnu pa onda i za fizičku bol. Vrlo je bitno da društvo prihvati invalidnu osobu kao osobu koja je umno sposobna, a fizički uskraćena i na taj način da pristupi istoj i pomogne u uključivanju u svim tokovima života“, istiće gosdpođa Ahmetović.

Kako nam je za kraj navela, potrebno je da država i lokalne zajednice rade zajedno na otklanjanju arhitektonskih barijera u svim sverama, posebno u gradskom saobraćaju kao i pristupu svim institucijama kako bi mogli provesti inkluziju do kraja.

Mi se nadamo da će ove, ali i sve ostale nepravilnosti koje se tiču osoba s invaliditetom biti ispravljene i da će konvencije biti ispoštovane.

 

 

 

 

 

 

 

Visoko.co.ba/Global Analitika

Komentari

komentara

Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.