Bježeći pred ratovima i siromaštvom na Bliskom istoku, u Aziji i Africi, stotine hiljada ljudi krenule su 2015. i 2016. u Evropu tzv. balkanskom rutom sjeverozapadno od Grčke.
Ruta je zatvorena u martu 2016., a sve donedavno rijetki migranti izbjegavali su putovanje preko planina Bosne i Hercegovine. Radije su birali rutu preko Srbije na kojoj su morali izbjeći hrvatske i mađarske vlasti da bi stigli do željenih destinacija u EU.
Sada se otvorila alternativna ruta iz Grčke preko Albanije, Crne Gore i BiH.
Ruta, po zapadnim diplomatskim izvorima, odgovara onoj koju koriste krijumčari oružja i droge, ukazujući na postojanje mreže krijumčarenja ljudi.
Migrant Ahmed Vesam, koji je razgovarao s France Presseom u Sarajevu, krenuo je iz sjeveroistočnog sirijskog grada Hasake prije mjesec, nakon što je platio krijumčarima da ga prebace u Evropu.
– Hiljadu dolara (800 eura) za put iz Turske do Grčke, hiljadu eura od Grčke do Albanije i tako dalje – rekao je.
Po bosanskohercegovačkim vlastima, od početka godine u zemlju je ilegalno ušlo 700 migranata, a gotovo 800 ih je zaustavljeno na granici. Većinom su Sirijci, Pakistanci, Libijci ili Afganistanci.
Vlasti strahuju da bi se s dolaskom proljeća njihov broj mogao znatno povećati.
– Nemamo kapacitete za prihvat hiljade izbjeglica… Iako oni ne žele ostati u Bosni – rekao je nedavno predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.
Direktor ”Doktora bez granica” na Balkanu Stefani Mojsing (Stephane Moissaing) odbacuje bojazni da bi se mogla ponoviti migrantska kriza iz 2015. No, bh. vlasti trebale bi “situaciji pristupiti na humani način, kako se ne bi pretvorila u pravu humanitarnu krizu”, rekao je.
BiH ima centar za tražitelje azila kod Sarajeva u kojem ima mjesta za samo 154 ljudi.
– Situacija se komplicira – rekao je nedavno ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, ističući da se između Grčke i Bosne trenutno nalazi 45.000 do 50.000 migranata, a mnogi od njih mogli bi okušati sreću preko BiH.
Granica s Hrvatskom, članicom EU, duga je 1.000 kilometara, a Sarajevo ima samo 2.000 graničnih policajaca.
Prema Nidžari Ahmetašević, volonterki koja radi s migrantima u Sarajevu, broj migranta u zemlji najmanje je dvostruko veći od službenih podataka.
– U kontaktu smo s više od 300 ljudi. Pronašli smo rješenje (kada je riječ o smještaju) za njih oko 50, ali mogli bismo napuniti još dvije takve kuće – kazala je.
U početku zamišljen kao hostel u predgrađu Sarajeva, velika zgrada gdje su smješteni Vesam i njegova rodbina ima odvojene sobe s toaletima. Kuću je osigurao Bosanac koji živi u inozemstvu.
Samira Samadi (35), još jedna migrantica koja ondje boravi, napustila je iranski grad Isfahan početkom 2017. zajedno sa suprugom. ”Doktori bez granica” prate njenu trudnoću.
– Želim otići u Njemačku, ali zbog ženine trudnoće ne možemo nastaviti. Vjerovatno ćemo pričekati ovdje da se dijete rodi – rekao je njen suprug Anuš Orak.
Par je već pokušao ilegalno ući u Hrvatsku, ali su ih spriječili snijeg i šume.
Vesam će, kaže, krenuti za “sedam, možda 10 dana”.
– Ne znam kako ćemo prijeći granicu, ali pokušat ćemo i nastaviti pokušavati. Prevelik je već put iza nas – rekao je.
vijesti.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.