Afere potresaju Sloveniju: Potonulo povjerenje u Socijalne demokrate i Vladu

Slovenija je već nekoliko sedmica u krizi zbog kupovine zgrade u Litijskoj ulici za pravosudne institucije, koje je daleko od kraja – čak ni za stranku Socijalni demokrati (SD). Prema anketama, nedugo prije evropskih izbora, pala je na dno. No, pala je i potpora cijeloj Vladi, a već deset dana traje priča o ostavci ministrice pravosuđa Dominike Švarc Pipan, koja će vjerojatno biti zaključena na sjednici Državnog zbora.

Ministrica pravosuđa predala je svoj izvještaj o spornoj kupovini zgrade slovenskom premijeru Robertu Golobu.

Naime, novo mjerenje koje je obavio geodet Branko Kovač pokazalo je da bi zgrada trebala imati više od 6.000 kvadratnih metara što je čak hiljadu više od do sada spominjane brojke. Veličina se povećala ponajviše jer je sada u mjerenje uključen i krov ili terasa.

Ministrica pravosuđa i njezina matična stranka Socijalni Demokrati (SD) našli su se u središtu skandala nakon što je ministarstvo platilo 7,7 miliona eura kupovinu prostora u Litijskoj ulici u Ljubljani, a nije naručilo vlastitu provjeru cijene zgrade, već je prihvatilo naručeno vrednovanje od prodavca biznismena Sebastjana Vežnavera. Za nju je 2019. platio 1,7 miliona eura.

Prilikom razgledavanja zgrade Kovač se doduše susreo s Vežnaverom, no to se pobliže ne zna. Pravni vještak geodetske struke, angažiran od Državnog odvjetništva, nije utvrdio da je kvadratura zgrade veća – već da je premala.

Ukupna korisna površina iznosi svega 3.500 kvadratnih metara, potvrdio je Kovač, koji taj podatak nije upisao u izvješće jer ga ministarstvo za to nije pitalo. Ova informacija je ključna.

Ministarstvo pravosuđa na konkursu je tražilo zgradu od 5.000 kvadratnih metara korisne površine, a zgrada na Litijskoj ima svega 1.500 što je premalo.

“Ministarstvo je očito kupnju htjelo opravdati naručivanjem nove procjene vrijednosti čiji se rezultat unaprijed znao. Sakrili su ključnu informaciju koja ih sada dovodi u još neugodniji položaj”, navodi se.

Ostaje pitanje je li SD spreman baviti se pitanjima odgovornosti članova stranke. Pitanje koje se postavlja je i zašto su trojica članova nakon izbijanja afere zamijenili mobitele. Svi oni i dalje su u stranci, uključujući i glavnog tajnika u ostavci Klemena Žiberta.

“Nije jasno gdje se oni tu točno vide. Mislim da imaju unutarnji problem, da nisu kontrolirali medijske napise i postajali su sve nervozniji. Vidjelo se da postoji značajna razlika u odnosu prema ministru nego prema glavnom tajniku – ko da podnese ostavku, kako da podnese ostavku”, komentirao je asistent na Fakultetu društvenih znanosti Marko Hočevar.

Klemen Žibert nije bio samo glavni tajnik stranke, zajedno s Tanjom Fajon u jesen 2022. osnovao je Institut 1. maj. I to u vili na Levstikovoj u središtu Ljubljane, gdje je desetljećima bilo sjedište socijaldemokrata. Svrha instituta je kreiranje profesionalnog sadržaja za klijente. Podaci pak pokazuju da je najveći dio novca namijenjen za plaće i visoku najamninu koju zavod plaća naručitelju SD-a. Za program je ostajalo vrlo malo.

Zavod iznajmljuje cijelu vilu od 450 kvadratnih metara s okućnicom za troje uposlenika.

Direktor Zavoda Jan Škobrne, inače bivši SD-ovac, potvrdio je da najam iznosi čak 13.500 eura mjesečno.

“Najamnina je ugovorena na način da uključuje i adaptacije koje su potrebne kako bi u potpunosti bio usklađen s namjenom i vizijom koju smo si zacrtali”, objasnio je Jan Škoberne, direktor Instituta 1. maj.

Finansiranje političkih instituta značajno je manje ograničeno od finansiranja političkih stranaka.

“Klijent je mogao iznajmiti prostor bilo kome, drago mi je da su ga dali institutu, jer ovdje se može odvijati samo marketinški program, samo nešto što bi pogodovalo interesima nekog vlasnika kapitala, tako da će ovo biti kuća naprednih ideja koje će biti otvorene za ljude. Mislim da je ovo jako dobra priča”, dodao je Škoberne.

Ali to nije problem za institut. U prvoj godini poslovanja ostvario je prihod od gotovo 400.000 eura. Gotovo sav novac došao je od donacija pojedinaca i tvrtki. Škobrna ne može otkriti njihova imena.

“Međutim, ne postoji nitko iz inozemstva i ne postoji onaj koji je izravno ili neizravno u vlasništvu Republike Slovenije. Mi o tome doista jako pazimo”, pojasnio je Škoberne.

Na pitanje postoje li kompanije koje primaju prihode iz javnih izvora naveo je da ne može reći “jer ne pregledava bilansu poduzeća”.

Ovdje bi mogao postojati rizik od korupcije. Uostalom, politička stranka ima svoje članove na mjestima odlučivanja, a ako takve firme onda doniraju situacija je jasna.

“Potpuno se slažem, zato više od godinu dana tražim da se to uredi zakonom”, dodao je Škoberne.

Zaposlenici zavoda, a prošle godine ih je bilo četvero, u prosjeku primaju 3.000 eura mjesečne neto plaće. Među njima je i stručna direktorica instituta Anja Kopač, bivša ministrica rada iz SD-a.

Blizak joj je i Klemen Žibert. Bio joj je savjetnik u ministarstvu i po njegovom savjetu kupila je stan u ljubljanskom naselju Belle Vie Tivoli. Jedan od stanova ondje, uz onaj u elitnom Schellenburgu, imaju i Žibertovi roditelji.

Još jedna od nerazjašnjenih priča zbog koje je Klemen Žibert iznenada dao ostavku je imovina njegove porodice. Posebno prestižni stan u Schelleburgu koji je njegov otac Matjaž Žibert kupio za 1,4 miliona eura 2022. godine.

Kupnju, za koju je Žibertov 62-godišnji otac kod Hranilnice Lon podigao kredit od 1,3 milijuna, navodno su finansirali njegovi roditelji prodajom nekih drugih nekretnina.

Primjerice, stan u zgradi Belle Vie Tivoli, koju su izgradili kolekcionar Stojana Petriča i hrvatski poduzetnik Ante Bračić, prije nekoliko godina kupili su za 238.000 eura, a sada ga prodaju za više od pola miliona.

Jedna od njihovih investicijskih nekretnina bila je po svemu sudeći i ova parcela u Hrvatinima na slovenskoj obali. Nakon dvije godine majka Klemna Žiberta parcelu je prodala za 428.000 Matevžu Marcu, još jednom Žibertovom susjedu u elitnoj četvrti Belle Vie Tivoli. Riječ je o poslovnom čovjeku, također dugogodišnjem predstavniku tvrtke Riko u Velikoj Britaniji, koji, kako je sam rekao, nije član SD-a, ali je “uvijek tu negdje u blizini”, navodi se.

Prije sedam godina uz podršku SD-a neuspješno se kandidirao za upravu Slovenskog državnog holdinga. Na parceli u Hrvatinima Marc želi graditi stanove, no projekt je, trenutno na čekanju zbog medijske pažnje.

Visoko.co.ba/federalna.ba/AA