Nakon prvog kruga, koji je završen 15. januara, turski parlament danas je u drugom krugu usvojio 18 amandmana na Ustav Republike Turske.
Tajnom glasanju prisustvovalo je 488 zastupnika turskog parlamenta, od kojih je 339 bilo “za”, 142 su bila “protiv”, pet glasačkih listića je bilo prazno. a dva nevažeća.
Zamjenica predsjednika parlamenta Turske Ayse Nur Bahcekapili potvrdila je da je glasanje obavljeno po pravilima te da je zakon usvojen.
Kasno večeras usvojeni 18. amandman predviđa ukidanje regulative kojom je predviđeno da predsjednik države po izboru na tu funkciju prekida veze s partijom koju je predvodio ili čiji je član do predsjedničkih izbora bio.
Isti amandman predviđa povećanje broja poslaničkih mjesta u turskom parlamentu sa sadašnjih 550 na 600. U skladu sa ustavnim promjenama, predsjednički izbori će se održavati svakih pet godina, zajedno s parlamentarnim.
Na današnjoj sjednici tajnom glasanju u vezi sa 17. amandmanom pristupila su 484 poslanika, a prijedlog je podržalo njih 342. Protiv je bilo 135 poslanika, dvoje ih je bilo suzdržano. Tri glasačka listića nisu popunjena, a dva su bila nevažeća.
Prema tom amandmanu, parlamentarni i predsjednički izbori biće održani 3. novembra 2019. godine. Do narednih izbora, aktuelni poslanici i predsjednik ostaće na svojim funkcijama.
Ustavne reforme i prelazak na predsjednički sistem u Turskoj je na političkom dnevnom redu već duže vrijeme.
Ustavna komisija Velike narodne skupštine Republike Turske (TBMM) je 30. decembra prošle godine usvojila prijedlog zakona o ustavnim promjenama u toj zemlji, a koji je 20 dana ranije proslijeđen predsjedniku parlamenta te zemlje, Ismailu Kahramanu.
Rasprava o prijedlogu zakona, koji je potpisalo 316 zastupnika vladajuće Stranke pravde i razvoja (AK Parti), trajala je 10 dana.
Set ustavnih promjena najprije se sastojao od 21 amandmana, da bi broj amandmana kasnije bio smanjen na 18. Jedna od najvažnijih stavki u setu ustavnih promjena je uvođenje predsjedničkog sistema, što podrazumijeva smanjenje broja ministarstava.
Također, osoba koja bude izabrana za predsjednika neće prekinuti vezu sa svojom partijom. Predsjednik države će također, imati ovlasti za imenovanje visokih zvaničnika u javnoj upravi.
Ustavne promjene obuhvataju izmjene prema kojima se broj zastupnika u turskom parlamentu sa 550 povećava na 600. Minimalna starosna dob za ulazak u turski parlament biće smanjena sa 25 na 18 godina. Pored AK partije, set ustavnih promjena podržala je i opoziciona Partija nacionalnog pokreta (MHP).
Premijer Binali Yildirim ranije je ukazao na značaj ustavnih promjena u toj zemlji, rekavši kako će predsjednički sistem značajno doprinijeti daljnjem jačanju i razvoju Turske na svim poljima.
vijesti.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.