“Go, go, go, Stevane, uzvikivale bi mažoretkinje, te štapovima pokazivale u nesrećnika, koji je morem mimoza zasut, hitao na trebavsko ratište. Eh, bili su to silni dani”.
Na Trgu Krajine u Banjaluci održana je parada povodom protivustavnog dana Republike Srpske. O legalnosti i legitminosti ovog praznika dosta se polemisalo. Nego, kakva je to parada bila?
Pitaš me kakva je bila? Parada nad paradama. Pozvani su svi zaslužni i zaduženi za stvaranje Republike Srpske na svečani defile.
Ali nije išlo sve lako.
Osnivači i oci Republike Srpske su većma u zatvorima i služe kazne za najteže ratne zločine, pa nisu mogli doći. Oni prašinari, jad, bijeda, čemer, studenti, pokupljeni i izginuli za sigurnost švercera visokoakciznom robom, takođe nisu došli. Biologija je, kao i u slučaju potpisnika produženog dejtonskog života RS-a Franje Tuđmana, Slobodana Miloševića i Alije Izetbegovića bila neumoljiva. Nema ni njih.
Treći Republika Srpska puk OSBIH, održao je u nedjelju jednominutnu smotru ispred Mladena Ivanića i izgubio se u vidu magle. A, osim toga, Milorad Dodik ih je nazvao pripadnicima NATO pakta.
I šta raditi? Koga pozvati? Kakvu “poslugu porati” svijetu i sunarodnjacima? Supravoslavcima?
Negdje iz kičmene moždine, organizatori Parade, izvukli su upravo briljantnu ideju.
On da žonglira, on da turira
Neko se ingeniozno dosjetio da su Republiku Srpsku stvorile mažoretkinje i ruski bajkeri. Kako, zašto, to sad uopšte nije niti bitno. Jer, ko te u kombinaciji bajke i basne, u sučelju nemogućeg, gdje i životinje progovore, pita za realnost?
Tako je posve vjerovatno da su vojnike tadašnje vojske RS-a, koji su na ratište išli autostopom, jer je gorivo korišteno u mnogo rentabilnije svrhe – šverc cigareta, alkohola i nafte, velim posve je moguće da je srpskog prašinara, namjesto autostopa i kninskog tajkuna, u ralje smrti vozio baćuška na svom novom Harliju.
-A, kuda ti baćuška moj? Pridjom sjuda!
Već vidim kako veseljak u kožnoj jakni vrši utovar i istovar paketa srpskog dvonošca na obode Bihaća.
A, iz svakog srpskog heroja, stoji – srpska mažoretkinja. Kad se samo sjetim naših gradova, bez vode i struje, pod sankcijama međunarodne zajednice, kako u inat svijetu održavaju prvenstva mažoretkinja i čirlidersica, koje su podizale moral svakom poštenom srpskom vojniku.
“Go, go, go, Stevane, uzvikivale bi mažoretkinje, te štapovima pokazivale u nesrećnika, koji je morem mimoza zasut, hitao na trebavsko ratište. Eh, bili su to silni dani”.
Zapravo toliko silni, da je po riječima Milorada Dodika, u ovih 25 godina Republika Srpska nadživjela i mnoge države u okruženju. Eto, meni nesklonom poznavanju istorije i geografije, jedino pada na pamet Republika Srpska Krajina, koja je nestala u tom periodu. Nekoliko ostalih je samo ime promijenilo.
KUD u RS-u
Na paradi je bilo primjetno i pojačano paradiranje nekoliko kulturno-umjetničkih društava, koja su svi znamo, svojim kolima i spletom igara udarilia temelje plesnog života Republike Srpske. Tu su bili i vatrogasci, dobrovoljni davaoci krvi… Naravno, za ovako ogromnu paradu, koja je u preko 12 minuta zapušila uši svakom ciniku i izdajniku, pobrinula se i ideološka baza, čije je umno jezgro, pogađate Filozofski fakutet u Banjaluci. Pripadnici ovog fakulteta, dosjetili su se i ponijeli ogromnu zastavu. Jer čemu nas uči filozofija, ako ne nosanju predimenzioniranog flaga ispred totalitarnog vođe.
A, vođa, k'o vođa, pomalo razočaran nedolaskom Tomislava Nikolića, održao je jedan haiku govor. Govorčić, takoreći. I treba razumijeti Dodika. Smrzao se čovjek. Valjalo je stajati na debelom minusu, dok su veseli koledari špancirali.
Lako je svima njima, oni hodaju, pa se zagriju. A, Predsjednik? Mora da stoji. Ostavljen od svih, od brata Vučića, od međunarodne zajednice, od naroda, koji je radije grijao m..a ispred TV-a, namjesto da je poslušao Miloradov poziv dan prije i došao na paradu…Stajao je otužno sam na inprovizovanoj hoklica-bini, sa par svojih ikebana, koji se nešto i ne ubrajaju u ljudstvo, niti živu silu. Valjda je i zato održao najkraći govor u istoriji.
Njih 300
I zato slava mažoretkinjama i bajkerima. Oni su u minićima i sleđenim kožnim jaknama defilovali velikom vođi u čast. Svaka čast i za onih 300 prisutnih. To su jedini koji bi se borili za ime i prezime velikog vođe, partijsku knjižicu, a kada bi on to zatražio, možda i za Republiku Srpsku.
A, šta si ti uradio, veliki Srbine?
Lako je bilo izaći na referendum, fino, toplo, ugodno i zaokružiti DA. A, danas? Slava. Slava, slava, pa šta?! Nije ti to opravdanje što nisi izašao na Trg Krajine u Banjaluci.
Nema opravdanja!
A, sad svi na Fejsbuk u odbranu srpstva. Napadnute su nam internet stranice Predsjednika i SNSD-a. Mirno i bez panike počnite j…. ustašku i balijsku majku svim, onima koji (kao i vi nisu došli na paradu), samo iz drugih razloga.
Nego, sve mi se nekako čini da je neko nedostajao na ovoj grandioznoj Paradi. Ne, nije Putin, ima prečeg posla. Nije ni Tramp, čeka vizu, Vučića niko ni ne čeka…
Fali, dobri moji, jedinica gradske čistoće. Fale kolege smećari. Ali, ne sekirajte se. Oni će nakon svega, u miru i tišini pokupiti svo smeće, koji drugi ostave iza sebe. Kao i uvijek.
A, predsjednik, ako ih se sjeti, sjeti.
visoko.ba/aljazeera.balkans
