Mirsad Mahmutagić novi je načelnik Maglaja i jedini kandidat SDP-a koji je pobijedio u utrci za načelničku poziciju u Zeničko-dobojskom kantonu.
Prošao je mjesec otkako ste na funkciji načelnika Maglaja. Da li ste zatekli ono što ste očekivali?
– Mjesec je kako sam na funkciji načelnika. Zatekao sam otprilike ono što sam i očekivao. Ono što u trenutku dolaska nisam očekivao je da ovaj posao traži previše vremena, traži cijeli dan angažmana. Neke stvari su mi novina, tako da prilazim svemu temeljito, da vidim kako određene procedure funkcionišu. U međuvremenu sam pokušao sagledati gdje su slabe tačke funkcionisanja općinske administracije.
Posljedice poplava
Ovdje imamo zaista sposobnih ljudi, sposobnih uposlenika, ali ima i potrebe za određenim kadrovima jer se dosad zapošljavalo po stranačkom principu, a ne po stručnosti. Bitno je izvršiti informatizaciju administracije. Organizovaću uskoro timove za kulturu, sport, promociju mladih i time prekinuti dosadašnji način vladanja pojedinaca tako što će od sada timovima upravljati stručne osobe.
Maglaj je teško pogođen prirodnom katastrofom, velikim poplavama u maju 2014. U kojoj mjeri se grad oporavio?
– Maglaj je preživio tu strašnu poplavu. Nakon svih onih ratnih razaranja koja su zadesila Maglaj, u maju 2014. godine se desila ta poplava gdje su stradali grad i prigradska naselja. Pored same poplave, bilo je nekoliko intenzivnih klizišta, tako da su bile ogromne materijalne štete. Dosta se uradilo na saniranju grada. Naravno, zahvaljujući i međunarodnim institucijama, organizacijama, donatorima, ali ostalo je još dosta neriješenih problema. Neki su problemi bili zbog toga što se možda i nismo najbolje snalazili u tom periodu, pa smo od problema napravili dodatne. Neke stvari su vezane za slabo funkcionisanje nekadašnjeg fonda, tako da danas još imamo nesaniranih objekata. Imamo 14 objekata u mjestu Alići, u još tri objekta mimo njih, dakle ukupno 17, kod kojih je proglašena totalna šteta. Ljudima nisu isplaćena sredstva iako imaju potpisane tripartitne ugovore. Nadamo se, s obzirom na to da je rebalans budžeta federalne Vlade u toku i već je prošao na Zastupničkom domu i još treba na Domu naroda, da ćemo uskoro riješiti problem i ovih 17 objekata. Ima još infrastrukturnih objekata i infrastrukturnih poslova koji nisu dovršeni.
Koji su to projekti koje ste planirali uraditi u narednom periodu?
– Do mog dolaska završena je prva faza rekonstrukcije Ulice srebreničkih žrtava rata. Radimo na tome da krenemo u drugu fazu rekonstrukcije te ulice. Pripremamo i projekte sanacije infrastrukture za narednu godinu. Jedan od njih koji će biti prioritetan je rješavanje problema ulaska u grad i na južnoj i na sjevernoj strani. Prioritet ćemo dati sjevernom ulazu u Maglaj. Radimo na pripremi rekonstrukcije ulične rasvjete. To je ono što je ostalo netaknuto od poplave, a potrebno je izdvojiti značajna sredstva za rekonstrukciju. Iz budžeta izdvajamo značajna sredstva za održavanje i za utrošak električne energije, tako da su to stavke na kojima ćemo morati raditi dobro da bismo smanjili troškove. I naravno, ono od čega nećemo odustati, tj. ono što ćemo pokušati intenzivirati je pomoć u razvoju poljoprivrede.
Uskoro ćemo ustrojiti odjeljenje ili razvojnu agenciju u općini koja će voditi računa o maloj i srednjoj privredi. Nastojaćemo da otvorimo vrata Maglaja u potpunosti za sve institucije, organizacije, za investitore. Imaćemo u tome zasigurno i dobru podršku samih privrednika. Ono što je potrebno je da imamo bolji, intenzivniji pristup međunarodnim fondovima za podršku razvoja lokalne zajednice, za podršku razvoja poljoprivrede, stočarstva, voćarstva. Ono što bismo trebali da iskoristimo je naša geografska pozicija, jer se nalazimo na razgraničenju dva entiteta.
Privreda u Maglaju nije se još oporavila.
– Nažalost, tu ste u pravu. Poplava je nanijela velike probleme Natron Hayatu. Bile su ogromne štete. Uz sve napore i finansijske troškove koje su imali, uspjeli su nastaviti proizvodnju u augustu 2014. godine. Ali, u julu 2016. desila se eksplozija na lužnom kotlu, koji, ustvari, predstavlja srce ili kičmu tehnološkog procesa. Do sanacije tog dijela kompanija neće raditi u punom kapacitetu. Prije nekoliko dana me posjetio generalni direktor Natrona sa saradnicima. Oni se nadaju da bi krajem januara mogla biti završena sanacija kotla, da bi se krenulo u dalju proizvodnju. To je zaista žila kucavica za Maglaj. Pored toga, dosta malih i srednjih preduzeća je imalo značajne štete tokom poplave.
Kao Tešanj i Žepče
Od tada do danas, zahvaljujući i neefikasnim procedurama, Maglaj tavori u okruženju u kojem se nalazi. Oko nas su Teslić, Tešanj i Žepče koji su primamljivi za strane investitore i oni spadaju u deset top-destinacija za privredna ulaganja u jugoistočnoj Evropi.
Istovremeno, Maglaj je svrstan u grupu izrazito nerazvijenih općina Federacije, odnosno države BiH. Radićemo maksimalno na tome da izađemo iz te kolotečine, da krenemo naprijed. Sa svoje četiri najveće firme, to su Natron Hayat, HM Promet, Bontex i Excel Assemblies BiH, a to su firme koje rade samo za strano tržište, mi pokazujemo da se u Maglaju može raditi dobro i kvalitetno.
Jedini ste od kandidata SDP-a koji je pobijedilo u utrci za gradonačelnika u ZDK-u.
– SDP je u proteklom mandatu imao samo jedno načelničko mjesto, i to u Doboj-Jugu. Sve što se dešavalo u SDP-u i oko stranke je rezultiralo da imamo rezultate kakve imamo. Rezultat se popravio u odnosu na onaj iz 2014, rejting takođe, ali nije to dovoljno i treba raditi na stabilizaciji same partije. Nažalost, od svih općina ZDK-a samo je Maglaj dobio načelnika iz SDP-a. Ja nisam prvi načelnik u Maglaju u ime SDP-a. Bio je tu Mehmed Bradarić 2000 – 2003. godine, ali je to bio period kada nisu bili direktni izbori, već je Općinsko vijeće većinom postavljalo načelnika. Zbog transformacije većine, to isto Općinsko vijeće je 2003. pomenutog načelnika i smijenilo. Ja sam prvi načelnik Maglaja iz SDP-a koji je osvojio tu funkciju na direktnim izborima.
visoko.ba/oslobodjenje.ba
