Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu kroz logore je prošlo oko 200.000 vojnih i civilnih zarobljenika. Bilizu 30.000 logoraša su ubijeni, dok su drugi nakon zlostavljanja pušteni na slobodu, piše Patria.
Za vrijeme boravka u logorima logoraši su tražili načine kako bi ostavili poruke o tome kada su dovedeni u logor, koliko su proveli u zarobljeništvu…
U Muzeju zločina protiv čovječnosti i genocida u sarajevskoj ulici Ferhadija tako je izložena košulja jednog od bivših logoraša iz HVO-ovih logora u Hercegovini, a koji je na košulji ispisao sva imena logoraša koji su sa njim u tom trenutku bili zatvoreni.
Ovaj logoraš prošao je logor Gabela, Silos i Ljubuški. Uspio je preživjeti.
– Ljudi su na različite načine željeli ostaviti dokaze o torturama kroz koje su prošli tokom zarobljeništva. Neki od njih nisu vjerovali da će preživjeti – kaže za novinsku agenciju Patria kustosica Muzeja Nermina Ljutić.
– Ponekad su poruke ostavljali na listu papira, ponekad na zidu logora, a ponekad na komadu odjeće, kao što je ova košulja – dodaje ona.
Zapisi koje su logoraši pravili tokom zarobljeništva često su korišteni kao dokazni materijal tužilaštva pred Međunarodnim sudum za razne zločine u Hagu.
Tokom sukoba u BiH otvoreno je više od 650 logora. Najveći broj logora nalazio se na teritoriji koju je kontrolisala vojska, tada još uvijek neustavne Republike Srpske, piše Patria.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.