Adnan Delić, direktor Agencije za nadzor osiguranja FBiH: Agencija će rigorozno kažnjavati neprovođenje sistema bonus-malus

Adnan Delić imenovan je za direktora Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH pred kraj 2014. godine. Po zanimanju je diplomirani pravnik s velikim iskustvom u oblasti finansijskog sektora. Prvo radno iskustvo stekao je u Federalnoj carinskoj upravi gdje je radio na poslovima upravnog i prekršajnog postupka. Nakon Federalne carinske uprave okušao se u privatnom sektoru gdje je oko četiri godine radio u brokerskoj kući VGT-Broker d.d. Visoko, s položenim ispitom za obavljanje brokerskih poslova na tržištu vrijednosnih papira pred Komisijom za vrijednosne papire FBiH. Nakon toga prešao je u Ministarstvo finansija i trezora BiH gdje je obavljao poslove šefa kabineta-savjetnika zamjenika ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine, da bi potom preuzeo funkciju direktora Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine koju je obavljao više od četiri godine. “Moram naglasiti da sam u tom momentu bio najmlađi direktor jedne državne institucije ikada. Imao sam svega 32 godine kada sam preuzeo tu dužnost”, kaže Delić na početku razgovara za Svijet osiguranja, dodajući kako je dugogodišnji član komisije za državnu imovinu, član mnogih delegacije Bosne i Hercegovine u raznim vrstama pregovora te da je bio član komisije Vijeća ministara BiH za usklađivanje pravnih propisa Bosne i Hercegovine s propisima EU. “Sada sam tu u Agenciji za nadzor i siguran sam, odnosno obećavam javno da ću uložiti ogroman napor na uređenju i pravljenju jednog normalnijeg, stabilnijeg i sigurnijeg tržišta osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine”, ističe Delić.

Gospodine Delić, na poziciji direktora Agencije za nadzor nalazite se već pet mjeseci. Koji su Vaši prvi utisci u vezi s radom u ovoj Agenciji?

Nakon pet mjeseci mogu reći da su na neki način prvi utisci već stečeni. Naime, evidentno je da na tržištu osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine postoje mnogi problemi. Činjenica je takođe da mnoge stvari na samom tržištu nisu definisane, odnosno dovoljno definisane te kao takve zahtijevaju jednu duboku analizu kompletnog stanja i neminovan proces uređenja tržišta koji će podrazumijevati i neke teške odluke, a svakako i jednu sveobuhvatnu analizu i izmjenu određenih zakonskih rješenja. Ja sam apsolutno spreman i opredijeljen za ulazak u taj proces.

Možete li nam reći nešto o rezultatima poslovanja društava za osiguranje u prva dva mjeseca 2015. godine?

Primjetan je mali pad premijskog prihoda, posebno u segmentu neživotnih osiguranja, dok je u osiguranju života vidljiv blagi rast. Uobičajeno je da početak godine prati blaža stagnacija ili manji pad premije osiguranja, tako da podaci ne pokazuju bilo kakvo alarmantno ponašanje na tržištu. Rast premije životnih osiguranja generisan je najvećim dijelom iz kreditnih aktivnosti banaka, obzirom da se u posljednje vrijeme nakon faze „žiranata“ banke sve više okreću osiguranju kao kolateralu.

Na kraju 2014. godine imali smo porast premijskog prihoda od oko 6,6 posto na nivou BiH što je najveći rast ostvaren proteklih godina. Da li je to znak da možemo biti optimisti, unatoč teškoj ekonomskoj i složenoj političkoj situaciji u državi, ili je porast samo privid zbog male osnovice na inače nerazvijenom tržištu i ne reflektira nikakav ozbiljniji pomak?

Ozbiljnih pomaka nema, a što je rezultat kako složene ekonomske situacije koja je dijelom preduslov za rast i razvoj, tako i nedovoljnog promišljanja osiguranja kao svojevrsnog ulaganja i obezbjeđenja sigurnosti, a ne troška kako se najčešće percipira. Potrebno je raditi na svojevrsnom osvjetljavanju funkcije osiguranja i jačanju njene uloge kako kod pojedinaca tako i na svim nivoima vlasti. Agencija će se uključiti u sve aktivnosti po ovom pitanju, a kako bi se tržište osiguranja i pozicioniralo na mjesto u finansijskom sektoru koje mu faktički i pripada. A svi smo dobro svjesni mogućnosti za rast i napredak cjelokupne industrije osiguranja.

Obzirom da ste u proteklom period imali mogućnost da proanalizirate situaciju na dijelu tržišta osiguranja koje nadzire ova agencija, možete li nam dati ocjenu djelovanja društava za osiguranje u pogledu poštivanja zakonskih i podzakonskih akata?

Agencija za nadzor je regulatorna i nadzorna institucija. Sačinjen je dinamički plan kontrola društava za osiguranje i posrednika u osiguranju, koje su uvelike u toku. Za sve nepravilnosti koje budu utvrđene Agencija za nadzor će postupati u skladu sa zakonskim ovlastima, od izdavanja preventivnih i korektivnih mjera pa sve do prekršajnih mjera. Ono što se želi naglasiti je da će u narednom periodu pored adekvatnosti kapitala i ulaganja, naglasak biti i na policama obaveznih osiguranja, prvenstveno autoodgovornosti.

Da li ste imali priliku da sarađujete s Agencijom za osiguranje RS te kakva će biti saradnja u narednom periodu obzirom na potrebe ujednačavanja zakonskih propisa i kontrolisanja rada društava koja imaju svoje podružnice u oba entiteta?

Agencija za nadzor je i do sada sarađivala s Agencijom za osiguranje RS i na tom planu nastavljaju se započete zajedničke aktivnosti. U martu mjesecu potpisan je Sporazum tri regulatorne Agencije u BiH s Hrvatskim uredom za osiguranje na polju stručne edukacije što smatramo izuzetno kvalitetnim i svrsishodnim korakom za oblast osiguranja u BiH. Planirane su i zajedničke nadzorne aktivnosti, što bi u konačnici trebala biti jasna poruka društvima za osiguranje da dolazi jedan novi period nadzora poslovanja.

Da li Agencija, prije svega s aspekta zaštite korisnika usluga osiguranja, može biti zadovoljna s efikasnošću isplate šteta na našem tržištu? U kojoj mjeri su društva finansijski sposobna da adekvatno odgovore svojoj primarnoj zadaći te može li se govoriti o problemima pojedinih društava u vezi s likvidnošću?

Mislim da je ovdje ključna stvar da li su osiguranici zadovoljni efikasnošću isplate šteta. Što se Agencije za nadzor tiče mislim da uvijek može bolje i više, a sve aktivnosti Agencije usmjerene su upravo na zaštitu prava osiguranika i oštećenika. U toku su aktivnosti Agencije i na uspostavi ombudsmana u osiguranju upravo u cilju edukacije i zaštite osiguranika, ugovarača osiguranja, korisnika osiguranja i trećih oštećenih lica. Nakon završenih kontrola dobit će se jasna slika o eventualnim problemima s likvidnošću u pojedinim društvima.

Prošlogodišnje katastrofalne poplave su nanovo aktuelizirale pitanje pomanjkanja svijesti o potrebi osiguranja, posebno u segmentu imovine. Da li Agencija može, zajedno sa strukovnim udruženjem osiguravatelja, učiniti nešto više na promociji osiguranja kao najkorisnijeg oblika zaštite od rizika?

Nažalost prirodna nesreća koja je zahvatila Bosnu i Hercegovinu u maju prošle godine na jedan, rekao bih, najgori mogući način pokazala je da nam svima manjka svijesti o potrebi osiguranja, pa i u segmentu imovine. S tim u vezi Udruženje društava za osiguranje u Federaciji BiH je i organizovalo jedan okrugli sto na tu temu, a Agencija će u narednom periodu provesti adekvatnu medijsku kampanju s ciljem informisanja osiguranika o važnosti samog osiguranja, o njihovim pravim i obavezama na tržištu osiguranja, te poseban naglasak staviti na zaštitu osiguranika što je i jedna od naših primarnih zadaća.

Većina domaćih eksperata i ljudi koji su aktivno prisutni na tržištu osiguranja saglasna je u ocjeni da bi liberalizacija cijena osiguranja od automobilske odgovornosti vjerovatno izazvala urušavanje ovog tržišta kroz drastičan pad premijskog prihoda, nešto slično što se proteklih više od godinu dana dešava u susjednoj Hrvatskoj. Obzirom na značajnu ulogu Agencije za nadzor u realizaciji ovog projekta Svjetske banke, možete li nam reći da li postoji neki rok do kada bi tržište osiguranja u BiH trebalo biti spremno za liberalizaciju i kakve će efekte ona proizvesti?

Liberalizacija je naša neminovnost u budućim tokovima usaglašavanja s propisima Europske unije. Međutim, da bi se spremno dočekalo uvođenje liberalizacije potrebno je stvoriti adekvatne preduslove da se ne bi dogodili scenariji koji mogu dovesti u pitanje izmirivanje obaveza po ugovorima u osiguranju. Ono što je najvažnije je pravovremena konsolidacija svega onoga što nije na zadovoljavajućem nivou. Ovdje svakako treba spomenuti sistem bonus-malus, čije će sprovođenje Agencija za nadzor dodatno nadzirati te rigorozno kažnjavati neprovođenje istog.

Prof. Željko Šain, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor, u prošlom je broju detektirao problem koji odavno negativno utiče na razvoj bh. osiguranja: u tenderskoj nabavci osiguranja društva za osiguranje se takmiče ‘ko će ponuditi manju premiju za veći iznos osigurane imovine, a firme u javnim nabavkama kao jedini kriterij prilikom odabira osiguravatelja uzimaju cijenu, tj iznos premije. Da li se Agencija može uhvatiti u koštac s ovim pitanjem jer ono najozbiljnije prijeti da u potpunosti devalvira sve parametre struke u osiguranju i imovine i osoba?

Agencija za nadzor je više puta upozoravala na potrebe dodatnih edukacija osoba zaduženih za postupke javnih nabavki u ugovornim organima. Mislim da tu značajnu ulogu trebaju odigrati i Agencija za javne nabavke i društva za osiguranje koji bi morali upozoravati na specifičnosti ove vrste javnih nabavki. Više je problema prisutno u slučaju javnih nabavki. Jedan od problema je cijena kao isključivi kriterij, drugi problem su jasna definisanja drugih kriterija, a treći problem je osnova na temelju koje se utvrđuje ponuda. Planirane su aktivnosti sa svim nadležnim organima za provođe- nje postupaka javnih nabavki, i svakako dodatne edukacije o zakonskim propisima koji uređuju tu oblast.

Kako teče proces usaglašavanja tekstova Zakona o obaveznim osiguranjima u prometu što je predmet aktivnosti i posebne međuentitetske grupe?

Aktivnosti su u toku i za očekivati je da će se zakonska regulativa u oblasti osiguranja od odgovornosti za motorna vozila harmonizirati na nivou BiH, što je preduslov za jedinstveno tržište osiguranja i rekao bih prijeka potreba na tržištu.

Kakav će biti status Jedinstvene knjige štetnika obzirom da je Udruženje društava za osiguranje F BiH uložilo dosta i finansijskih sredstava i energije na njeno dobrovoljno korištenje, ali čini se da Jedinstvena knjiga štetnika neće profunkcionisati bez normativnog uređivanja obaveznosti njene upotrebe za primjenu odredbi o bonusu/malusu i sankcionisanja zbog nepoštivanja tih normi?

Obzirom da je u velikom broju slučajeva uočeno miješanje termina knjige šteta i knjige štetnika, u cilju izbjegavanja pogrešnih tumačenja te terminološkog usaglašavanja s već postojećim načinom dostave podataka u RS, u prelaznom periodu do uspostave Integralnog informacionog sistema Agencije za nadzor, društva će podatke o štetnicima razmjenjivati putem liste štetnika. Agencija za nadzor će svim društvima za osiguranje i podružnicama društava iz RS dati instrukciju za postupanje oko razmjene podataka o štetnicima za posljednje tri finansijske godine, uključujući i 2015. godinu kako bi se povećala efikasnost uspostave liste štetnika i efekata na sistem bonus-malus.

U svom prvom istupu na sjednici Udruženja društava za osiguranje F BiH rekli ste da želite partnerstvo i odnos između Agencije i Udruženja postaviti na drugačiji način nego je to bilo do sada i da to podrazumijeva potrebu da i samo Udruženje po svojoj osnovnoj funkciji i misiji promjeni svoj pristup. Možete li razjasniti šta ste tačno podrazumijevali pod ovim promjenama odnosa i pristupa?

Pod promjenom odnosa i pristupa između Agencije i Udruženja društava podrazumijevam da je došlo vrijeme da jedni drugima jasno kažemo da ovako više ne može, da stanje na tržištu ne odgovara prvenstveno osiguranicima kao najvažnijem segmentu na tržištu, pa ni društvima, a ni Agenciji. Od udruženja, koje po svojoj osnovnoj funkciji i misiji treba da učestvuje u regulaciji tržišta, jasno očekujem jedan novi pristup koji će podrazumijevati više konstruktivnih stručnih prijedloga prema Agenciji, a koji naravno moraju biti u duhu poboljšanja tržišta i zaštite osiguranika. U svim prijedlozima od strane Udruženja koje za cilj imaju te stvari u Agenciji će imati sagovornika. Da ozbiljno otvaramo tu vrstu priče najbolji primjeri su i primjena sistema bonus i malus, te Vama kao ekskluzivna informacija kažem, da je stručni savjet Agencije na svojoj posljednjoj sjednici usvojio Odluku o pravilima za učešće zainteresovane javnosti u izradi pravnih propisa, a na osnovu koje će sve zainteresovane strane u roku od 10 dana od objave na našoj web stranici moći dati primjedbe, prijedloge ili sugestije. Konkretni prijedlozi će se svakako prihvatiti i ugraditi u pravne propise.