1. Neke stonoge, kao što je Apheloria Virginiensis, mogu lučiti cijanid kroz male otvore u tijelu.
2. Kolibri ptice imaju nevjerovatno brz metabolizam, što znači da su uvijek samo nekoliko sati udaljeni od umiranja od gladi.
3. Morske vidre ponekad ubijaju i nakon toga siluju baby tuljane u blizini obale Kalifornije. Koliko god se ovo bizarno moglo činiti, ovakvo ponašanje se ne razlikuje od standardnog parenja vidri u kojem mužjaci doslovno siluju ženke koje se opiru i koje često izgube život u procesu.
4. U prosjeku, morski psi ubiju 5 – 10, a krave oko 100 ljudi svake godine. 67% Ljudi preživi napad Velike bijele ajkule.
5. Tigar je najveća vrsta mačke. Oni mogu biti dugački i do 3,3 metra, te teški i do 300 kg.
6. Prije se vjerovalo da su zebre bijele, s crnim prugama (jer neke zebre imaju bijel stomak). Embriološki dokazi ipak pokazuju da su zebre crne, sa bijelim prugama i bijelim stomakom.
7. Plavi kit, najveća životinja na svijetu, je težak kao 2.667 ljudi (prosječna težina čovjeka: 70kg), te dugačak kao košarkaški teren.
8. Sivi Soko (Falco peregrinus) je najbrža ptica, Crni marlin (Makaira indica) najbrža riba, a Gepard (Acinonyx jubatus) najbrža kopnena životinja na svijetu.
9. Morska osa (Chironex fleckeri) je jako otrovna vrsta meduza koje žive u morskim područjima sjeverne Australije. U samo jednoj morskoj osi nalazi se dovoljno otrova da ubije 30 odraslih ljudi.
10. Darwinov pauk može isplesti jednu od najvećih – i najsnažniju mrežu na svijetu. Ovi pauci proizvode najjači biološki materijal – 10 puta jači od kevlara, materijala od kojeg se prave pancirne veste!
11. Kakapo (Strigops habroptila) je jedinstvena vrsta papagaja: jedini je papagaj na svijetu koji ne može letjeti, najteži papagaj, noćni, biljojed je, mužjak brine o mladuncima – a također su i najglasnije ptice na svijetu.
12. Na svijetu postoji oko 1100 vrsta šišmiša, a gotovo svi imaju funkcionalne oči, doduše ne tako razvijene kao oči drugih noćnih životinja – ali ipak funkcionalne.
13. Komodski zmaj, Komodski varan ili Komodo zmaj (Varanus komodoensis) je najveći živi gušter na svijetu, a najveći primjerak ikad izmjeren bio je dugačak 3,13 metara i težak čak 166 kg.
14. Do sada je dokumentovano da Thaumoctopus mimicus hobotnica (mimic octopus) može imitirati čak 15 različitih životinja (oblika).
15. Studija provedena na Sveučilištu u Minnesoti otkrila je da vlasnici mačke imaju između 30 i 40 posto manje šanse da umru od kardiovaskularnih bolesti. Prema studiji, vlasnici pasa nemaju ove pogodnosti.
16. Crna Mamba (Dendroaspis polylepis) je najbrža šumska zmija na svijetu (16–20 km/h). Ugriz Crne mambe je gotovo uvijek smrtonosan, a u poređenju sa ostalim zmijama, njihov otrov djeluje najbrže.
17. Naučnici su uspjeli istrenirati pse da detektuju rak debelog crijeva, kože, mjehura, pluća, dojke i jajnika (kod ljudi). U mnogim slučajevima, oni su tačniji, brže donose rezultate i mnogo su jeftiniji od laboratorijskih testova. U studiji provedenoj 2006. godine, istraživački psi su otkrili rak pluća i dojke sa nevjerojatnih 88% -97% tačnosti.
18. Svaki vuk zavija drugačije. To znači da oni mogu prepoznati jedni druge i u najtamnijim noćima. Alfa mužijaci i veći vukovi proizvode dublje tonove, dok niže rangirani vukovi u čoporu proizvode više tonove.
19. Mnoge životinje mogu regeneristai dijelove svojih tijela, ali Aksolotl (Siredon pisciformis, ili Ambystoma mexicanum) može regenerisati sve. Može regeneristati kompletna leđa, sve udove, oči, čeljusti, pa čak i srce. Ako vam to nije dovoljno impresivno: aksolotl može regenerisati i dijelove mozga! Ponekad čak, kada izgube nogu, regenerišu dvije.
20. Štakori se razmnožavaju tako brzo da u samo 18 mjeseci 2 štakora mogu stvoriti populaciju koja broji više od milion jedinki.
21. Flamingo može jesti samo ako mu je glava okrenuta naopako (naglavačke).
22. Šišmiš može pojesti do 1000 kukaca za samo jedan sat.
23. Prema podacima iz Ginisove knjige rekorda iz 2010. godine, Phoneutria, poznatiji kao brazilski lutajući pauk ili naoružani pauk (“armadeiras” na portugalskom) je najotrovniji pauk na svijetu.
24. Kod svinja, orgazam traje i do 30 minuta.
25. Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, Veliki kazuar / australijski kazuar / južni kazuar (lat. Casuarius casuarius) je najopasnija ptica na svijetu.
26. Nilski konj može trčati brže od ljudi, uprkos činjenici da sama njihova koža može biti teška i do pola tone.
27. Jezik plavog kita je velik kao prosječni azijski slon.
28. Žirafe spavaju samo oko 1,9 sati (30 minuta dubokog sna) dnevno, a i taj san je podijeljen u nekoliko odvojenih intervala. S druge strane, neke životinje, poput smeđih šišmiša, spavaju i do 20 sati dnevno.
29. Prema podatku iz 2008. godine, na svijetu postoji najmanje 43.678 vrsta pauka.
30. Samo jedna plavoprstenasta hobotnica ima dovoljno otrova da ubije 26 odraslih ljudi – otrova koji je 10.000 puta toksičniji od cijanida!
31. Zabilježeno je nekoliko slučajeva u kojim vrane izdrobe mrave i namažu ih po svom tijelu. Vjeruje se da ovo čine zbog mravlje kiseline koja im pomaže da odbiju parazite.
32. Ako u blizini ima vode, rakun će u većini slučajeva iskorostiti priliku i oprati hranu prije nego što je pojede.
33. Gnijezdo bjeloglavog orla (Haliaeetus leucocephalus) može biti teško i do 2 tone.
34. Pijavica ima 300 zuba i 32 mozga.
35. Afrički divlji psi se uvijek brinu za starije, bolesne ili na drugi način krhke članove svog čopora.
36. Pas vodič sluša naredbe slijepe osobe, ali ako ta naredba vodi direktno u opasnost, ovi psi su istrenirani da to uoče, te da odbiju poslušati vlasnika. Ovakvo ponašanje se naziva “inteligentna neposlušnost.”
37. Kopneni taipan (Oxyuranus microlepidotus) se smatra najotrovnijom zmijom na svijetu, a toliko je otrovna da samo jedan ugriz ove zmije sadrži dozu otrova dovoljno snažanog da ubije 250.000 miševa, odnosno 100 odraslih ljudi!
38. Balegari, crne bube koje se hrane balegom sisara i u nju polažu jaja, koriste Mliječni Put prilikom navigacije. Ovi insekti su ujedno i jedine jedine životinje (osim ljudi) koje dokazano koriste zvijezde za orijentaciju.
39. Poznato je da grbavi kitovi mogu formirati prijateljske odnose sa drugim kitovima koji traju cijeli život. Iako skoro cijelu godinu budu razdvojeni, nekako se uvijek uspiju sresti tokom ljeta u oceanu, a to vrijeme provode hraneći jedan drugog ili samo plivajući skupa.
40. Krokodil ne može micati jezik i ne može žvakati hranu. Ali zato ima toliko snažnu probavnu kiselinu da može probaviti i čelični ekser.
41. Gmazovi nastanjuju sve kontinente osim Antarktika.
42. Najduži zabilježeni let kokoške trajao je 13 sekundi.
43. Ženka vrapca će često pronaći gnijezdo druge ženke koja se parila sa istim partnerom, te ubiti sve mlade ženke koje su se tek izlegle u njemu. Na ovaj način ona osigurava dragocijeno vrijeme koje će mužjak provoditi pomažući njoj da odgaja mlade, a ne drugim ženkama.
44. Ljudi, mravi i čimpanze su jedini organizmi koji ratuju.
45. Stručnjaci procjenjuju da 9 od svakih 10 živih bića živi u oceanu.
46. Koko, gorila najpoznatija po tome što komunicira s ljudima pomoću jezika znakova (poznaje više od 1.000 znakova) je 1985. godine za rođendan dobila mačku – nakon što je specifično tražila taj poklon. Nažalost, mačku je godinu dana kasnije udario automobil, a Koko je prošla dugi proces žaljenja, što pokazuje koliko je razvila duboku i emocionalnu vezu sa mačkom.
47. Prema istraživačima na Smithsonian Tropical Research Institutu, mozgovi malih pauka su toliko veliki da ispune sve tjelesne šupljine, uključujući i one u nogama.
48. Grizli medvjedi (Ursus arctos horribilis) mogu namirisati plijen udaljen i do 30 kilometara.
49. Kitovi ulješture su najglasnije životinje na svijetu, a proizvode nevjerovatno glasan zvuk od 230 decibela. Ako ipak mjerimo glasnoću u odnosu na veličinu životinje, apsolutni šampion je mužjak Micronecta scholtzi, malenog vodenog insekta veličine 2 mm. MužjaciM. Scholtzi insekta proizvode ovaj nevjerovatno glasan zvuk, pa čak i za njihovu veličinu, svojim penisom! Mužjak trlja penis od hrapavu površinu trbuha, te na taj način stvara zvuk jačine 99.2 dB.
50. Svjetski dan životinja se obilježava svake godine 4. oktobra.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.