Gotovo svaki drugi odrasli građanin u Bosni i Hercegovini je pušač, a zabrinjava i podatak da više od 15 odsto djece uzrasta od 13 do 15 godina već ima tu naviku. Upravo zbog ovakvih poraznih brojki, Ministarstvo zdravlja RS iniciralo je zakonsko rješenje kojim se zabranjuje pušenje u zatvorenim javnim prostorima, te prvi put reguliše prodaja i konzumiranje neduvanskih proizvoda za pušenje.
Po studijama koji su uradili profesori s Ekonomskog fakulteta Banja Luka, pozivajući se na dostupne podatke od javnih zdravstvenih institucija, uz 41 odsto odraslih u BiH koji su pušači (podatak iz 2019.), što je znatno više od svjetskog prosjeka, pušenje predstavlja jedan od glavnih zdravstvenih rizika u zemlji. Među onima koji svakodnevno puše, više od 20 odsto je počelo da puši svakodnevno prije nego što su napunili 18 godina, dok je skoro 60 odsto počelo da puši između 18. i 24. godine.
Prema Globalnoj anketi o rasprostranjenosti upotrebe duvanskih proizvoda među mladima, koju je 2018. i 2019. u BiH provela Svjetska zdravstvena organizacija, više od 15 odsto učenika dobi od 13 do 15 godina su pušači.
– Zbog toga su mjere javnih politika poput znatnog i redovnog povećanja akciza, kao i druge politike i intervencije usmjerene ka sprečavanju ili odgađanju početka pušenja među mladima, ključne za smanjenje broja pušača u odraslom dobu – preporuka je sa Ekonomskog fakulteta Banja Luka.
Pozivajući se na podatke javnih zdravstvenih institucija, na Ekonomskom fakultetu kažu da je od svih stanovnika BiH koji su preminuli u 2019., oko 64 odsto smrti bilo uzrokovano bolestima koje su povezane s pušenjem (24.654).
Nacrt zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje utvrđen je na prošloj sjednici Vlade RS i upućen u parlamentarnu proceduru.
Ono što je u praksi u Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji i mnogim drugim zemljama već duže vrijeme, trebalo bi da postane realnost i u bh. entitetu RS – zabrana pušenja u zatvorenim javnim prostorima u cilju zaštite zdravlja stanovništva. Zabrana se odnosi i na ugostiteljske objekte, mada zakon dozvoljava da se omogući prostor za pušenje koji mora biti ograđen, odnosno zatvoren i obezbijeđen ventilacijom.
– Cilj zakona je zaštita zdravlja stanovništva sa fokusom na maloljetnike – poručuje ministar zdravlja RS Alen Šeranić koji kaže da je predviđen period prilagođavanja, odnosno usklađivanja akata privrednika sa zakonskim propisima.
Međutim, zakonske odredbe koje predviđaju apsolutnu zabranu prodaje nikotinskih kesica i prodaje elektronskih cigareta i ostalih proizvoda maloljetnicima bi se odmah primjenjivale po objavljivanju zakona.
Javne zdravstvene mjere, po mišljenju profesora Ekomskog fakulteta Banja Luka koji su radili studiju “Potrošnja i pristupačnost cigareta BiH”, treba da prate i fiskalne mjere. Predlažu značajno i kontinuirano povećanje specifičnih akciza na cigarete.
– Imajući u vidu izračunate koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje i elastičnosti pristupačnosti cigareta, kao i činjenicu da se korekcija akcize nije izvršila od 2019. godine, neophodno je da kreatori politika iniciraju značajno povećanje specifične akcize za 50 odsto. Ovo povećanje bi omogućilo značajno smanjenje potrošnje cigareta uz istovremeno povećanje budžetskih prihoda – smatraju na Ekonomskom fakultetu Banja Luka.
Pored navedenog, preporučuju uvođenje redovnog godišnjeg rasta specifične akcize od najmanje 15 odsto, koji bi trebalo da bude usklađen sa stopom inflacije i stopom rasta BDP-a, kako bi se omogućilo postepeno smanjenje pristupačnosti duvanskih proizvoda u dugom roku.
Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić najavio je da će, za početak, inicirati uvođenje akcize na neduvanske proizvode za pušenje.
Fena / Visoko.co.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.