Sada, više od 3350 godina nakon njegove smrti, drevnom vladaru konačno je vraćen nekadašnji sjaj zahvaljujući novoj rekonstrukciji njegovog mumificiranog lica.
Vladajući Egiptom nešto manje od 40 godina tokom 18. dinastije Novog kraljevstva, Amenhotep III se popeo na prijestolje dok je još bio dijete i postao jedan od najpoznatijih ljudi koji su ikada hodali obalama Nila. Vladajući između otprilike 1388. i 1351. pr. Kr., glavni segment hrama u Luxoru izgrađen je pod njegovom vladavinom, kao i brojne impresivne građevine u Karnaku i Memphisu.
Među najznamenitijim spomenicima stvorenim u čast Amenhotepa III bio je njegov memorijalni hram u Kom el-Hettanu, koji čuvaju dvije ogromne statue poznate kao Memnonovi kolosi.
Međutim, iako je on možda jedan od najpoznatijih i najbolje proučenih faraona, mumija Amenhotepa III je nažalost u jadnom starom stanju, jer su je oštetili pljačkaši grobova i vlaga tokom nekoliko tisućljeća.
Žaleći se zbog razmjera propadanja, autori nove studije koja dokumentira rekonstrukciju lica objašnjavaju da “uglavnom skeletizirana glava ne dopušta izvođenje izravnih zaključaka o izgledu lica pojedinca intra vitam (tokom života) pukim posmatranjem, kao što je slučaj s slučaj za dobro očuvane mumije”.
Dodatno komplicirajući problem, čini se da Amenhotep III nije bio balzamiran na tradicionalan način, već je bio podvrgnut prilično osebujnom procesu mumificiranja.
“Čini se da je osušen u kupki zasićenog tekućeg natrona, napunjen, zapečaćen s nekoliko slojeva smole i na kraju pretvoren u ‘mumiju nalik kipu’, više nalik kipu nego konvencionalnoj mumiji”, pišu autori studije.
Kako bi ponovno stvorili kraljev izgled, istraživači su se morali osloniti na bilješke australskog anatoma Graftona E. Smitha, koji je prvi proučavao mumiju 1905. Usporedivši te podatke s fotografijama tijela, istraživači su otkrili da je Smith netačno zabilježio dužina lubanje 194 milimetra, dok je zapravo iznosila samo 174 milimetra.
Smith je također izmjerio udaljenost između očiju Amenhotepa III., dimenzije njegovih očnih duplji, širinu nosa i brojne druge ključne karakteristike, sve je to omogućilo istraživačima da naprave tačan model faraonove lobanje. Snimci kompjutorizirane tomografije živih pojedinaca zatim su postavljeni preko toga kako bi se definiralo meko tkivo, dajući potpunu rekonstrukciju drevnog lica.
Budući da ovaj rezultirajući model ne uključuje informacije o frizuri ili boji Amenhotepa III., obliku njegovih očnih jabučica ili nijansi njegove kože, autori studije objavili su “objektivnu” sliku bez kose, zatvorenih očiju i sivih tonova. Stvorena je i druga, umjetničkija slika, koja ovaj put prikazuje dlakave, otvorene oči, inačicu faraona u punoj boji, zajedno s kraljevskom odjećom prikladnom za razdoblje u kojem je živio.
Moramo reći da se ova druga slika čini puno prikladnijom za nekoga tko se zove “Veličanstveni”. Studija je objavljena u časopisu Clinical Anatomy, piše IFLScience.
Visoko.co.ba/Klix.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.