Dodik i Lukić: Istražilac objasnio kako su Dejtonski sporazum pronašli na internetu

Na suđenju za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, istražilac Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) objasnio je kako je po nalogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine na internetu pronađen Dejtonski mirovni sporazum sa Aneksom deset, prenosi BIRN BiH.

Istražilac Petar Đukić kazao je da su prošle godine dobili naredbu od Tužilaštva za identifikaciju i lociranje Dejtonskog sporazuma sa Aneksom deset na sajtu UN-a, ali da u prvom linku i poslovnom broju koji su dobili u naredbi nije bilo traženog sporazuma već samo akt bivše američke državne sekretarke Madeleine Albright.

Svjedok je rekao da je Dejtonski sporazum bio na sajtu Savjeta bezbjednosti UN i da su dobili dopunu naredbe Tužilaštva.

„Pronašli smo tekst za koji se pretpostavlja da je Opšti mirovni sporazum“, rekao je Đukić, potvrdivši svoje potpise na zapisnicima koje mu je predočio tužilac Nedim Ćosić.

Svjedok je potvrdio da su u maju prošle godine, takođe po naredbi Tužilaštva, pronašli u medijima govor prvooptuženog Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske. Dodik je u govoru, čiji je dio emitovan u sudnici, osporavao legalnost Christiana Schmidta kao visokog predstavnika, te naveo da će potpisati ukaze o proglašenju zakona, što će dovesti do njegovog odlaska u „kazamate u Sarajevo“.

Odbrane Dodika, kao i Miloša Lukića, bivšeg vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, prvenstveno su istakle prigovor da je Tužilaštvo ove dokaze prikupljalo nakon podizanja optužnice, što zakon ne dozvoljava.

Branilac Goran Bubić pitao je svjedoka da li su prilikom pretraživanja na internetu imali tumača za engleski jezik i zbog čega je rekao da pretpostavlja da su pronašli Dejtonski sporazum.

„Nije zbog jezika, nego ne možemo sa sigurnošću znati da li se radi o autentičnom dokumentu“, kazao je Đukić.

On se složio s braniocem da postoje lažne stranice na internetu, te da nisu provjeravali vlasnika domene, registraciju, kontakt informacije, URL, IP adresu i druge sigurnosne komponente.

Na pitanje branioca Miljkana Pucara, svjedok Đukić je rekao da ranije nije dobijao naredbe da na internetu pronalazi međunarodne ugovore, ali da jesu tražili određene dokumente.

Bubić je prigovorio na uloženi govor, navodeći da Odbrana ne tvrdi da Dodik ne stoji iza izgovorenih riječi, ali da je pravo optuženog da sebe ne optužuje. On se namjeravao osvrnuti i na istorijski kontekst govora izrečenog na Kozari, govoreći o Dodiku kao potomku žrtve, a Schmidtu kao potomku okupatora, ali ga je sudija Sena Uzunović prekinula, navodeći da ne može držati političke govore.

Na ročištu je saslušan i istražilac SIPA-e Nikola Đukić, koji je potvrdio da su prošle godine po naredbi Tužilaštva pronašli izjavu Lukića u medijima, u kojoj je govorio o potpisivanju odluke s ciljem objavljivanja Dodikovih ukaza.

Braniocu Pucaru svjedok je potvrdio da je suđenje bilo u toku kada su preduzimali te radnje. Branioci su iznijeli prigovore na nezakonitost naredbi Tužilaštva, te naveli da zakon dozvoljava da se u spis uvrste samo originali ili ovjerene kopije.

Tužilac Ćosić u spis je uvrstio i izjavu Dodika iz istrage, u kojoj on, kako je pročitano, nije negirao da je potpisao ukaze, te naveo da ne postoji odluka o imenovanju Schmidta za visokog predstavnika, kao i da se nad njim vrši politički progon.

Tužilaštvo je uložilo i Aneks deset. Bubić je prigovorio da to nije autentičan dokument, a da je on okosnica optužnice.

„Mi ne prigovaramo zato što sadržina ne odgovara Odbrani, oni potvrđuje našu tezu da Savjet bezbjednosti potvrđuje imenovanje visokog predstavnika“, rekao je Bubić.

Odbrani je, nakon primjedbi na prošlom ročištu, dostavljena većina dokumenta na ćirilici i srpskom jeziku. Branilac Pucar je prigovorio da ćirilićna verzija Aneksa deset ovjerena od sudskog tumača sada predstavlja novi dokaz i da je prevod falsifikat.

Dodik je prigovorio što se ulaže akt Albrightove, navodeći da je poznato ko su potpisnici mirovnog sporazuma i aneksa. Dio ročišta ponovo je protekao u diskusiji o jeziku i pismu.

Dodik i Lukić optuženi su da su od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Suđenje se nastavlja 20. novembra.

Visoko.ba/federalna.ba/Fena