Do Brisela neusaglašena – iz Brisela uz dodatne zahtjeve

Reformsku agendu Bosne i Hercegovine od početka prati problem za problemom. Do Brisela stigla neusaglašena i nepotpuna, a iz Brisela vraćena uz dodatne zahtjeve. Usklađivanje viznog režima s evropskim. U državi dočekano kao teško izvodivo. Fokus je trenutno na izborima, ali i nakon njih male su šanse za dogovor. No, nade, tvrde iz vladajuće koalicije, još ima. Novu ocjenu iz Brisela očekuju u srijedu.

Mijenjanje viznog režima kao novi preduslov ili tek izgovor ako novca ne bude. Ni stare uslove nismo ispunili, polovičnu reformsku agendu poslali smo Evropskoj komisiji uzdajući se u njihovu dobru volju. A od njih novi zahtjevi za testiranje državne koalcije. Ona, za promjenu, ujedinjena. Nisu za uvođenje viza po uzoru na Evropsku uniju. Konkretnije za Rusiju, Kinu i Tursku. Ne bi da pokvare bratsku ljubav za 70 miliona evropskog novca.

“Nije realno očekivati usklađivanje viznog režima prema Rusiji, Kini i Turskoj. Uzimajući u obzir bliske odnose koje imaju narodi u našoj Bosni i Hercegovini prema ovim zemlja. U pitanju je istorijska, kulturološka i na kraju prijateljska povezanost”, poručio je Nenad Nešić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine.

“Usmeno nam je već rečeno da će biti dodana još tri koraka, to su vizna liberalizacija, vize i monitoring budžeta i neke mjere vezane za efikasnost sprečavanja trgovine ljudima. Nismo ispali iz igre zahvaljujući potezu predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjane Krišto, koja je poslala onaj dio koji je usaglašen”, naglasio je Predrag Kojović, zastupnik u Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine.

“Nije mi jasno ova oko viznog usklađivanja jer smo u tome, osim Sjeverne Makedonije, zaista puno bolji od svih drugih zemalja”, izjavio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

Predstavljeno kao aktuelno pitanje, a zapravo o usklađivanju viznog režima zemalja Zapadnog Balkana s Evropskom unijom govori se godinama. Podrazumijeva uvođenje viza tzv. trećim zemljama. Zbog čega se, onda, ponovo pokušava staviti u prvi plan kao glavni uzrok neuspjeha reformi?

“Što se tiče usklađivanja viznog režima, rečeno je ‘koliko se može’ – svaka zemlja da procijeni koliko u datom momentu može da učini. Nije zacrtano i rečeno ‘morate’, ne u ovom momentu. A ostali uslovi? Sad svi pokušavaju da skrenu pažnju da je to razlog, a podsjetit ću da su u početku skretali pažnju da su krivi premijeri iz kanotna koji su iz SDA, što se pokazalo da nije tačno”, navodi ekonomska ekspertica Svetlana Cenić.

“Faktički, Evropska komisija je potvrdila da naše uslovno pozitivno mišljenje na Reformsku agendu bilo potpuno opravdano. Dva od tri sporna pitanja su upravo dogovor o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, te rješavanja pitanja vezana za sud i ostavljanje entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć”, ističe premijer ZDK-a Nezir Pivić.

Osnovni uslovi ostali su i uzrok i posljedica. Imenovanje sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Vijeće za državnu pomoć i dalje bez potpisa koalicionih partnera iz RS-a. Ne žele riskirati da komisija bude prvi korak ka trajnom ukidanju veta u svim odlukama. Moć koju daje značajnija je za od milijardu eura, jer novac će se potrošiti, a veto je siguran alat za blokade. SNSD sebe amnestira od odgovornosti, ne i Federaciju.

“Još jedan dokaz da se federalna neusaglašenost odražava i u ovom slučaju. Evropska komisija bi trebala biti svjesna specifičnosti u Bosni i Hercegovini te načina rada i odlučivanja koji je i sada zasnovan na profesionalnim principima i najvišim standardima, ali ne zaboravivši princip da i ti ljudi dolaze s teritorija jednog od entiteta i pripadnici su konstitutivnih naroda”, izjavila je Sanja Vulić, zastupnica u Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine.

U državnoj koaliciji i dalje uvjerenje da još nije kasno. Prvoj tranši se nadaju. Informacije kojima raspolažu, konačna odluka Evropske komisije bit će poznata naredne srijede i ne bi, nadaju se, trebala biti formulisana kao odbijanje. Još malo vremena za nastavak usaglašavanja. No, pitanje je da li dovoljno kada mjesecima napretka nije bilo.

“Mene je stid da smo jedini na Balkanu koji nismo uspjeli. Pokazuje se da su za EU svi deklarativno, ali kad treba zabraniti rukave, odjednom ih se pola razbježi. I pored toga, naš dio plana rasta nas čeka i moramo se pokrenuti”, kazao je Edin Forto, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine.

Zahtjevi se gomilaju, ali će još da pričekaju. I novac i reforme i Evropska komisija. Jedini fokus je ostao na izborima, a nakon njih ponovo vraćanje starim uslovima i novim dinamikama. Među njima i potenciranje izmjena Izbornog zakona.

Visoko.ba/federalna.ba