Smatra se da je žena pokopana prije otprilike 3.500 godina, a otkrivena je 1935. u drvenom lijesu ispod grobnice Senmuta – važnog arhitekta za vrijeme vladavine žene faraona Hatshepsut.
Nije bila sama: arheolozi su otkrili i grobnu komoru za Senmutovu majku, Hat-Nufer, na mjestu u blizini Luxora, kao i pojedinačne ukope njegovih rođaka.
“Iako na vrištećoj mumiji nije zabilježeno ime, vjerovatno je bila bliski član porodice koji će biti pokopan i dijeliti vječno počivalište porodice”, rekla je Sahar Saleem, profesorica radiologije na Univerzitetu u Kairu.
Pišući u časopisu Frontiers in Medicine, Saleem i njenakoautorica, Samia El-Merghani, izvještavaju kako su koristili tehnologiju skeniranja kompjutorizirane tomografije (CT) kako bi “virtualno secirali” mumiju, kao i tehnike uključujući rendgensku difrakciju- analiza za istraživanje kože, kose i duge crne perike.
Tim kaže da je mumija dobro očuvana, procjenjujući da bi žena bila visoka oko 1,55 metara kada je bila živa. CT skeniranje ponudilo je daljnje uvide, otkrivajući da je umrla u dobi od oko 48 godina i da je imala blagi artritis, uključujući i kralježnicu.
Međutim, istraživači nisu pronašli tragove reza za balzamiranje, a svi su organi još uvijek bili unutar mumije.
“Ovo je bilo iznenađenje za mene, budući da je klasična metoda mumificiranja u Novom kraljevstvu – 1550-1069 pr. Kr. – uključivala uklanjanje svih organa osim srca”, rekla je Saleem.
Dok studija bilježi da se takav propust često svodi na loše mumificiranje srednje i siromašnije klase, Saleem je rekla da se čini da to nije bio slučaj sa ženom koja je vrištala. Ne samo da je pokopana noseći dva srebrna i zlatna prstena sa skarabejima, već su istraživači otkrili da su materijali za balzamiranje uključivali smolu smreke i tamjan – skupe uvezene sastojke koji su možda pomogli u očuvanju tijela.
Analize su otkrile smreku, kao i kanu, na ženinoj kosi, dok je perika bila izrađena od upletenih vlakana hurmine palme i pokazala je tragove smreke i tamjana, kao i raznih minerala ,moguće, Saleem sugerira, da učvrste vlakna i daju im mladenačka crna boja.
Istraživačice sugeriršu da otkrića ne samo da nude uvid u mumificiranje, izradu perika i drevnu trgovinu materijalima za balzamiranje, već ukazuju na to da ženina otvorena usta vjerovatno nisu bila rezultat nemarnih balzamera koji su ih zanemarili zatvoriti.
Umjesto toga tim predlaže da izrazi lica žene mogu biti rijedak, trenutni oblik rigor mortis.
“Predložili smo da bi razlog za ova otvorena usta mogla biti posljedica bolne smrti ili emocionalnog stresa, a kadaverični spazam učinio je njezino lice zaleđenim u trenutku smrti,. Balzamatori nisu mogli zatvoriti usta i mumificirali su zgrčeno tijelo prije nego što se raspadne ili opusti, sačuvavši joj otvorena usta nakon smrti”, rekla je Saalem.
Međutim, uzrok smrti ostaje nejasan, dok istraživači primjećuju da su drugi stručnjaci predložili da bi vrištanje lica moglo biti rezultat postupaka pokopa ili promjena nakon smrti.
Salima Ikram, ugledna univerzitetska profesorica na Američkom sveučilištu u Kairu, nije bila uvjerena u prijedlog tima.
“Ne mislim da bi ovaj grč bio nešto što bi balzamator pokušao zadržati zauvijek. Stoga mislim da je izraz lica do nečeg drugog”, rekla je, dodajući da proces isušivanja tijekom mumifikacije traje 40 dana. “Sigurno su joj mogli preurediti crte u to vrijeme”, rekla je Ikram.
Stuart Hamilton, registrirani forenzički patolog Ministarstva unutarnjih poslova, rekao je da postoji rasprava oko same ideje kadaveričnih grčeva, dodajući da nikada nije vidio uvjerljiv slučaj.
“Otvoren sam prema ideji da postoji, iako je svakako kontroverzna”, rekao je. Ali dodao je da komplicirano objašnjenje nije potrebno: “Mislim da su se usta samo otvorila i da su na kraju ostala takva.”
Iako rijetka, žena nije jedina mumija koja “vrišti”. Saleem i kolege prethodno su proučavali leš onoga za što se smatra da je princ Pentawere, sin faraona Ramzesa III koji je bio upleten u zavjeru da ubije svog oca.
“Pentawereovo tijelo je jedva balzamirano, što može značiti da su balzameri zanemarili da mu drže usta zatvorena vjerovatno kao kaznu zbog čega je vječno vrištao”, rekao je Saleem.
Ostaci princeze Meritamun, za koju se smatra da je sestra kralja Ahmosea, koji je vladao od otprilike 1550. do 1525. pr. Kr., također imaju takav izraz.
Saleem i kolege kažu da njihov prethodni rad sugerira da je Meritamun umrla od iznenadnog i snažnog srčanog udara.
“Široko otvorena usta vjerovatno su bila prirodno postmortalno opadanje čeljusti koje se održalo zbog postmortalne mišićne kontrakcije – rigor mortis – koja je spriječila balzamere da joj zatvore usta”, rekla je Saleem, piše The Guardian.
Visoko.co.ba/Klix.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.