Kako bi bilo uživo sresti jednog od naših najbližih ljudskih rođaka od prije 75.000 godina?
Naučnici su napravili nevjerovatnu rekonstrukciju kako je jedna neandertalka izgledala kad je bila živa. Temelji se na spljoštenim, smrskanim ostacima lubanje čije su kosti bile toliko mekane kada su iskopane da su imale konzistenciju “dobro umočenog keksa”.
Istraživači su prvo morali ojačati fragmente prije nego što su ih ponovno sastavili.
Stručni paleoumjetnici zatim su izradili 3D model.
Prikaz se pojavljuje u novom dokumentarcu studija BBC za Netflix pod nazivom Tajne neandertalaca, koji ispituje šta znamo o našim davno izgubljenim evolucijskim rođacima, koji su izumrli prije otprilike 40.000 godina.
Skulptura daje lice tim ljudima. “Mislim da nam ona može pomoći da se povežemo s tim ko su oni bili”, rekla je dr. Emma Pomeroy, paleoantropologinja na projektu sa Univerziteta u Cambridgeu. Izuzetno je uzbudljivo i ogromna je privilegija zapravo moći raditi s ostacima bilo koje osobe, a posebno one tako posebne poput nje”, rekla je za BBC News.
Lubanja na kojoj se temelji model pronađena je u pećini Shanidar u iračkom Kurdistanu. To je kultno mjesto gdje su 1950-ih otkopani ostaci najmanje 10 neandertalskih muškaraca, žena i djece. Kada su kurdske vlasti 2015. pozvale britansku skupinu da se vrati, ubrzo su naišli na novi kostur – nazvan Shanidar Z – koji se sastojao od većeg dijela gornjeg dijela tijela, uključujući kralježnicu, ramena, ruke i šake.
Lubanja je uglavnom bila prisutna, ali zgnječena u sloj debljine 2 cm, vjerovatno stijenom koja je pala s krova pećine u nekom trenutku u dalekoj prošlosti. “Lubanja je zapravo bila ravna poput pizze”, rekao je profesor Graeme Barker s Cambridgea, koji vodi nova iskopavanja u Shanidaru.
“Izvanredan je put od toga do onoga što vidite sada. Kao arheolog, ponekad možete zaglaviti u dosadi onoga što radite. Ali s vremena na vrijeme vas pogodi misao da skoro pa dodirujemo prošlost. Zaboravljamo koliko je to izvanredna stvar.”
Uz dopuštenje lokalnog odjela za antikvitete, fragmenti lubanje dopremljeni su u Ujedinjeno Kraljevstvo u blokovima sedimenta kako bi se započeo mukotrpan proces njihovog oslobađanja, stabilizacije i zatim ponovnog sastavljanja. Za kompliciranu slagalicu arheološkom konzervatoru trebalo je više od godinu dana.
Obnovljena lubanja je potom površinski skenirana i 3D ispis dan nizozemskim umjetnicima Adrie i Alfonsu Kennisu, koji su poznati po svojoj vještini stvaranja anatomski vjernih prikaza drevnih ljudi od njihovih kostiju i fosilnih ostataka.
No koliko god skulptura bila intrigantna, s njenim prilično kontemplativnim izrazom, izvorni kostur ima pravu vrijednost. Tim je prilično siguran “ona je ona”.
Zdjelične kosti bi pomogle u određivanju, ali one nisu pronađene s gornjim dijelom tijela.
Umjesto toga, istraživači su se oslonili na određene dominantne proteine pronađene u zubnoj caklini koji su povezani sa ženskom genetikom. Neznatan rast kostura također ide u prilog tumačenju. Koliko je imala godina? Vjerovatno je umrla u srednjim 40-ima, na što ponovno upućuju njeni zubi koji su istrošeni gotovo do korijena.
“U trenutku kada se zubi počnu trošiti, žvakanje nije tako učinkovito kao što bi bilo – tako da ona ne može jesti na sasvim isti način”, objasnila je dr. Pomeroy. “Imamo neke druge naznake lošeg zdravlja zubi – neke infekcije, neke bolesti desni također. Do tog vremena, mislim da je bila na prirodnom kraju života.”
Dugo su vremena naučnici neandertalce smatrali brutalnima i nesofisticiranima u usporedbi s našom vrstom. Ali to se gledište promijenilo nakon otkrića u Shanidaru.
Pećina je poznata po tome što prikazuje nešto što izgleda kao neka vrsta pogrebne prakse. Tijela su pažljivo položena u jarak pored visokog kamenog stupa. Svi mrtvi dijelili su sličnu orijentaciju u načinu na koji su bili položeni.
Pelud u jednom kosturu naveo je neke da tvrde da su ti neandertalci možda bili pokopani u cvijeće, što možda ukazuje na duhovno buđenje, čak i religiju. Ali britanski tim smatra kako je vjerovatnije da su pelud ostavile pčele koje su kasnije ukopale rupu ili možda s cvjetnih grana koje su stavljene na vrh tijela.
“Ne zbog cvijeća na granama, već zato što su same grane mogle spriječiti hijene da dođu do tijela”, rekao je profesor Chris Hunt sa Univerziteta John Moores u Liverpoolu.
“Oklijevao bih upotrijebiti riječ ‘pokop’; mislim da bih upotrijebio riječ ‘smještaj’ da izbjegnem ideje vikara i crkve. Ali nema apsolutno nikakve sumnje da su održali tradiciju da je ovo mjesto gdje možete „staviti baku.”
Secrets of the Neanderthals stiže na globalnu streaming platformu Netflix danas.
Visoko.co.ba/federalna.ba/BBC
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.