Umjesto prihvatanja činjenica, Rezoluciju UN-a koriste za homogenizaciju

Rezolucija o Srebrenici posljednji je u nizu uzroka zbog kojih Milorad Dodik, predsjednik RS-a, po ko zna koji put najavljuje blokade državnih institucija i samostalnost RS-a. Tako je pitanje koje bi trebalo biti potvrda činjenica koje su dio sudskih presuda pretvoreno u novi politički problem. Dok jača podrška zemalja svijeta za usvajanje Rezolucije, u našoj zemlji traju obračuni, nižu se reakcije, a društvo ponovo stavlja u nacionalne tabore.

Zaštita interesa naroda uoči Svesrpskog sabora. Jedinstveni, RS i Srbija, u najavi blokada bh. institucija i samostalnosti RS-a. Sve kao, tvrde, posljedica ukoliko Rezolucija o Srebrenici bude usvojena.

Podsjećamo, u njoj se ne spominje Srbija niti Srbi kao genocidan narod. Cilj je tek očuvanje historije. Uprkos tome, koristi se kroz prizmu etnonacionalizma čiji je cilj očuvanje pozicija na vlasti i to s obje strane Drine, uvjeravaju upoznati s političkom situacijom u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

“Vlasti RS-a i Srbije pokušavaju da preko etnonacionalizma mobilišu podršku za sebe i u RS-u i Srbiji, ne samo, to je izuzetno važno, zbog predstojećih izbora u Beogradu, koje Vučić tretira kao specijalni rat Zapada da bi se on skinuo sa vlasti. Kad je u pitanju rukovodstvo RS-a, oni imaju druge probleme. Njima prijeti ne samo gubitak vlasti i imovine zbog sankcija, nego i slobode. Karakteristika je etnonacionalizma da nema teme koja se neće iskoristiti”, zaključuje politički analitičar Dušan Janjić.

“To je politika koja ne priznaje sudove – ni domaće ni strane, politika koja je tvrdila i tvrdi da Sarajevo nije bilo u opsadi. Cijeli svijet gledao je 1.425 dana opsade, granatiranja, silovanja, ubijanja i oni, kad se sve završi, kažu da to nije bilo. Kad im se presudi za sve što su radili, oni to ne priznaju jer proglašavaju krivcima žrtve”, kaže sociolog Esad Bajtal.

“Sad je problem što su se intenzivirali neki drugi procesi, ne samo Rezolucija u UN-u, ne samo Izborni zakon, tu su već postojeće sankcije, tu su neke sankcije koje se najavlju, tu je i sudski proces protiv Milorada Dodika i sve to moramo posmatrati u jednom kontekstu. U tom kontekstu treba posmatrati i da li će biti nekih ozbiljnijih posljedica. Naravno da su oni svjesni da ništa više od toga ne smiju zato što su pritisnuti i nemaju kapacitet za ozbiljniji konflikt”, ocjenjuje politički analitičar Mladen Bubonjić.

Nakon sastanka u Beogradu uslijedile su reakcije iz Sarajeva. Sumirano, upravo je Vučić kriv za lošu politiku Dodika i RS-a. Vučić je reagovao na izjavu predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića, smatrajući ga glavnim problemom u Bosni i Hercegovini. Na prozivku nije ostao dužan predsjednik Srbije Aleksandar Vučić: “Te njegove riječi za mene su kompliment. Ja tebi to ne mogu dati jer si ti niko i ništa, kao što si uvijek bio, sem sitnog lažova i falsifikatora.”

Ubrzo je uslijedio i Bećirovićev odgovor: “Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je još jednom pokazao da je retoriku mijenjao, ali suštinsku politiku nikada nije. Za razliku od njega, nastavljam još snažnije zalaganje za poštivanje elementarnih normi međunarodnog prava i civilizacijskih vrijednosti.“

Uvlačenje u etnonacionalne torove oživljava strahove od oružanih sukoba, bili oni realni ili ne, bez obzira na to s koje strane da se vodi takva politika. Sve dok političari iz države, ali i regije deklarativno zagovoraju evropske integracije, u praksi nas politička retorika i etnohomogenizacija udaljavaju od tog puta i vraćaju nikada prevaziđenim retrogradnim procesima kojima smo decenijama bili taoci.

Visoko.ba/federalna.ba