‘Ne sudi se samo Izraelu’: podrška preživjelih genocida i rata u BiH

Nakon što je prošle sedmice gledala slučaj Južnoafričke Republike protiv Izraela na sudu UN-a u kojem se Izrael optužuje za počinjenje genocida u Gazi, Arnesa Buljušmić-Kustura koja je preživjela opsadu Sarajeva, osjetila je kako je morala nešto poduzeti.

Arnesa je kao dijete živjela u ratnom Sarajevu, a među 100.000 ubijenih tokom rata 1992.-95 su i članovi njene porodice. Njen otac je preživio zatvaranje u koncentracionom logoru, posmrtni ostaci ostalih rođaka još nisu pronađeni. Sjeća se kako je imala samo pet godina kada je na nju pucao snajper, dok je skupljala vodu iz kamiona s humanitarnom pomoći.

Podsjećajući na zločine rata i genocid u Srebrenici, ona se boji da će značajna tužba pokrenuta protiv Srbije za genocid u Haagu prije nekoliko desetljeća – kojom je utvrđeno da je u Srebrenici bio genocid, ali i kojom je Srbija oslobođena izravne namjere o počinjenom genocidu – postati presedan za druge slučajeve genocida.

“Suludo je da smo 30 godina kasnije još uvijek u istoj poziciji, da vodimo iste rasprave”, kaže Buljušmić-Kustura, edukatorica o genocidu u Londonu.

“Trenutno smo stvarno na rubu gdje se ne sudi samo Izraelu, već na neki način cijelom međunarodnom humanitarnom pravu i njegovom okviru.” Nakon što je prošle sedmice pratila proces u Haagu, Buljušmić-Kustura je prikupila više od 1.000 potpisa onih koji su preživjeli genocid i rat u BiH, ali i ljudi iz SAD-a i Velike Britanije u otvorenom pismu Međunarodnom sudu pravde (ICJ). Pismom se poziva sud UN-a da provedbom “privremenih mjera” koje je iznijela Južna Afrika i kojim se zahtijevaju radnje, poput prekida vatre, spriječi ponavljanje historije i ublaži rizik od genocida.

Izrael je rekao da bi privremene mjere trebale biti odbačene, nazivajući ih “nesavjesnim” dodavši da se mjerama nastoji “osujetiti inherentno pravo Izraela da se brani”. U pismu se mjere nazivaju “ključnim za sprječavanje daljnjih masovnih zločina”.

“Historija nam je pokazala da je neuspjeh međunarodne zajednice da nametne obustavu vojnih aktivnosti bivšoj Saveznoj Republici Jugoslaviji 1993. rezultirao genocidom, prisilnim etničkim raseljavanjem i raznim zločinima protiv čovječnosti”, stoji u pismu. “Pravovremenim prekidom vatre, kako je 1993. godine predlagala Republika Bosna i Hercegovina, nesumnjivo se moglo spasiti mnoge živote.”

Izraelski rat u Gazi, potaknut masakrom od strane Hamasa 7. oktobra, ubio je više od 22.000 Palestinaca. Gledanje rata online i u stvarnom vremenu izvuklo je na površinu traumatična sjećanja za mnoge preživjele bh. aktiviste i edukatore, kaže Buljušmić-Kustura. “Svi s kojima razgovaram imaju vrlo slične osjećaje”, rekla je. “A kako i ne bi, kada je rat danas uživo dostupan i na svačijem telefonu? Ne možete pobjeći od toga.”

Za Ahmeda Hrustanovića pismo ICJ-u je mali čin koji preživjeli mogu podnijeti. “Taj je sud mogao zaustaviti rat u bivšoj Jugoslaviji, ali nije. Dakle, sada imaju priliku učiniti bolje za ljude u Palestini. Nisu nam pomogli, i šta se dogodilo? Genocid u Srebrenici”, kazao je Hrustanović.

Ahmed Hrustanović sa porodicom

U julu 1995. snage bosanskih Srba sistemski su ubile oko 8.000 bosanskih Muslimana, uključujući i članove Hrustanovićeve porodice u Srebrenici. To je jedini masakr u Evropi od Drugog svjetskog rata koji se smatra genocidom.

“Naše se traume bude, patimo, prisjećamo se onoga što smo preživjeli, pa smo pokušali nešto učiniti”, kazao je Hrustanović, koji se prije desetak godina vratio u Srebrenicu. “To je zbog njih, ne radi se ovdje o nama.”

Budući da se kao dijete suočila s progonom tokom rata u BiH, Emina Ćerimović kaže da iz prve ruke zna važnost pravde i odgovornosti. Kao pomoćnica direktora odjela za prava osoba s invaliditetom Human Rights Watcha, posljednjih je sedmica razgovarala s Palestincima s invaliditetom u Gazi.

Emina Ćerimović

“Ozbiljnost i težina užasa s kojima se oni, kao i svi Palestinci u Gazi, suočavaju u razmjerima bez presedana u modernoj istoriji Izraela i Palestine čine postupak pred ICJ-om prijeko potrebnim”, rekla je.

U postupku je Južnoafrička Republika navela da je međunarodna zajednica “opetovano iznevjerila” ljude u Ruandi i Bosni kao i Rohingya narod u Mijanmaru. Sud bi mogao donijeti privremenu presudu u roku od nekoliko sedmica.

“Južnoafrička Republika otključala je proces na svjetskom sudu za vjerodostojno ispitivanje ponašanja Izraela i razmatranje mjera koje bi mogle spriječiti stradanja, zaštititi civile i osigurati poštivanje međunarodnog prava”, kaže  Ćerimović, pozivajući vlade širom svijeta da podrže postupak.

Njemačka je prošle sedmice rekla da će intervenirati u postupku u ime Izraela, rekavši da “nema nikakve osnove” za optužbu za genocid. “Njemačka vlada odlučno i izričito odbacuje optužbe za genocid podignute protiv Izraela pred međunarodnim sudom”, rekao je glasnogovornik vlade u izjavi.

“U svjetlu njemačke historije i zločina protiv čovječnosti u Shoahu, njemačka vlada posebno je predana UN-ovoj konvenciji o genocidu”, rekao je. Prema pravilima suda, ako Njemačka podnese izjavu o intervenciji u slučaju, mogla bi iznositi pravne argumente u ime Izraela.

Konvencija iz 1948., donesena nakon masovnih ubistava Židova u nacističkom holokaustu, definira genocid kao “djela počinjena s namjerom da se uništi, u cijelosti ili djelomično, nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina”. Odluke ICJ-a su konačne i bez prava žalbe, ali sud nema načina da ih izvrši.

Visoko.co.ba/federalna.ba/The Guardian